Na agendi samita NATO-a novi strateški koncept

Na samitu NATO-a u Madridu, koji je počeo u utorak i traje do 30. juna, očekuje se da jedna od glavnih tema bude novi strateški koncept koji bi definirao Rusiju kao direktnu sigurnosnu opasnost za Alijansu.

Samit se održava u ključnom trenutku za Alijansu poslije neuspjeha u Afganistanu i unutrašnjih neslaganja tokom ere bivšeg predsjednika SAD-a Donalda Trumpa, koji je prijetio da će povući Washington iz NATO-a, prenosi Tanjug, pozivajući se na Reuters.

Generalni sekretar Alijanse Jens Stoltenberg je uoči samita izjavio je da će NATO povećati broj vojnika u visokoj pripravnosti sa oko 40.000 na više od 300.000.

Taj potez je dio nastojanja NATO-a da stvori novu strukturu snaga u okviru koje će nacionalne trupe biti u različitim nivoima pripravnosti, tako da Alijansa ima više vojnika u visokoj pripravnosti spremnih da djeluju u kratkom roku u slučaju krize.

Brutalna invazija na Ukrajinu

Generalni sekretar NATO-a je rekao kako očekuje da se na predstojećem samitu usvoji “novi strateški koncept” koji će “jasno definirati Rusiju kao najvažniju i direktnu sigurnosnu opasnost” Alijanse.

Stoltenberg je ocijenio da je Rusija “odustala od partnerstva i dijaloga”, koji je NATO “godinama pokušavao uspostaviti”, a da je “brutalna invazija na Ukrajinu i otvoreno kršenje međunarodnog prava i potpisanih sporazuma NATO-a i Rusije” samo jedan od primjera takvog ponašanja Moskve.

Dodao je da je potrebno s Moskovom ostaviti “otvorene linije komunukacije”, kako bi se spriječili incidenti, i kazao da se u budućnosti nada “nekoj vrsti zajedničkih napora u oblasti kontrole naoružanja” između Rusije i NATO-a.

Ruska invazija na Ukrajinu izazvala je geopolitičku promjenu, što je navelo nekada neutralne zemlje Finsku i Švedsku da podnesu zahtjev za ulazak u NATO, međutim, Turska testira jedinstvo Alijanse, ljuta zbog podrške Helsinkija i Štokholma kurdskim borcima i embargu na oružje Ankari.

Turska zahtijeva da Švedska i Finska odobre zahtjeve za izručenje osoba koje traže turske vlasti.

Ukoštac s kineskim vojnim usponom

Lideri NATO-a će na samitu pozvati turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana da omogući Finskoj i Švedskoj, koje će biti prisutne na samitu, da se pridruže tom vojnom savezu.

Stoltenberg je rekao da su se lideri tri zemlje dogovorili da se sastanu na marginama samita.

“Naporno smo radili od kako su Finska i Švedska podnijele zahtjev za članstvo kako bismo osigurali da se što prije učlane u Alijansu”, kazao je Stoltenberg i dodao da neće davati obećanja, ali da se aktivno radi na tome da se osigura napredak jer su prijave Finske i Švedske za ulazak u NATO historijske.

Lideri NATO-a se, također, nadaju da će biti postignut dogovor o pružanju veće vojne pomoći Ukrajini, poveća zajednička potrošnja za odbranu, učvrsti riješenost da se uhvate ukoštac s kineskim vojnim usponom i stave više vojnika u pripravnost za odbranu na Baltiku.

Španija, čiji će kralj Felipe VI biti domaćin večere za lidere NATO-a, također se zalaže za veći fokus Alijanse na južnom krilu kako bi se pozabavio migracijama i pobunjenim grupama u afričkoj regiji Sahel.

Osiguravanje vojnika u visokoj pripravnosti

Očekuje se da će lideri Australije, Novog Zelanda, Japana i Južne Koreje prisustvovati dijelu samita, što je dio šire američke strategije za snažnije prisustvo Zapada u Indo-pacifičkoj regiji u cilju suprotstavljanja Kini.

Iako su se britanski i američki zvaničnici izjasnili protiv zahtjeva baltičkih država o raspoređivanju stalnih multinacionalnih snaga u regiji, na samitu će vjerovatno biti postignut kompromis o osiguravanju vojnika u visokoj pripravnosti.

Njemačka je već saopćila da će osigurati veći broj vojnika spremnih za odbranu Litvanije ako Rusija pokuša zauzeti teritoriju NATO-u, očekuje se da će Velika Britanija učiniti isto za Estoniju, dok Letonija traži od Kanade da im pošalju dodatni broj vojnika.