Ruska invazija na Ukrajinu ušla u treći mjesec: Gradovi pretvoreni u ruševine

Suočena sa sve snažnijim sankcijama Zapada i žestokim ukrajinskim otporom potpomognutim zapadnim oružjem, Rusija i dalje bombardira gradove i započela je novu ofanzivu na istoku.

Papa Franjo 6. je marta okupljenima na Trgu sv. Petra u Rimu rekao: "U Ukrajini teku rijeke krvi i suza" (Reuters)

Rusija je u nedjelju ušla u treći mjesec invazije na Ukrajinu, kraj borbi nije na vidiku, ubijene su hiljade, prognani milioni, a gradovi pretvoreni u ruševine.

Suočena sa sve snažnijim sankcijama Zapada i žestokim ukrajinskim otporom potpomognutim zapadnim oružjem, Rusija i dalje bombardira gradove i započela je novu ofanzivu na istoku, prenosi Hina.

Dana 24. februara Rusija je napala Ukrajinu iz tri smjera u najvećem napadu na evropsku državu od Drugog svjetskog rata.

Deseci hiljada civila pobjegli su od borbi već prvih dana, a ruski predsjednik Vladimir Putin objasnio je da pokreće “specijalnu vojnu operaciju” za demilitarizaciju i “denacifikaciju” Ukrajine.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u jednoj od prvih poruka javnosti tvitao je: “Rusija je krenula putem zla, ali Ukrajina se brani.”

Prvi pregovori dviju strana započeli su 28. februara, no bez ikakvih uspjeha jer se Ukrajina, koja je pristala na neutralni status, ne želi odreći ni djelića svoga teritorija.

Napad na jug Ukrajine

Ruske snage 2. marta počele su bombardirati južnu luku Mariupolj i napad je trajao neprekidnih 14 sati što je zaustavilo odlazak civila. Tog dana počela je moskovska opsada grada s više stotina hiljada stanovnika.

Rusija ustrajno poriče da cilja civile.

Istog dana ruske su snage stigle do središta crnomorske luke Herson i proglasile grad osvojenim, a dan kasnije zauzele su najveću evropsku nuklearnu elektranu Zaporižja.

Papa Franjo 6. je marta okupljenima na Trgu sv. Petra u Rimu rekao: “U Ukrajini teku rijeke krvi i suza”. “Ovo nije samo vojna operacija, već rat koji sije smrt, uništenje i bijedu”, poručio je poglavar Katoličke Crkve.

Dana 8. marta organiziran je prvi uspješni humanitarni koridor i počela je evakuacija civila iz Sumija na sjeveru zemlje. Do tog trenutka, prema podacima agencije UN-a za izbjeglice (UNHCR) dva miliona pobjeglo je iz Ukrajine.

Egzekucije civila i masovne grobnice

Ruske snage suočile su se s raznim logističkim problemima i otporom Ukrajinaca pa 25. marta, mjesec dana nakon početka invazije, Moskva signalizira da smanjuje svoje ambicije i da će se usredotočiti na teritorij na koji polažu pravo separatisti koje podržava Rusija na istoku Ukrajine, dok ukrajinske snage ponovno zauzimaju gradove u okolici Kijeva.

Ukrajina početkom aprila optužuje Rusiju za ratne zločine nakon što su u oslobođenom kijevskom pregrađu Buči pronađena masovna grobnica i tijela egzekutiranih osoba. Kremlj poriče odgovornost i tvrdi da su slike tijela montirane, no međunarodni pravni stručnjaci potvrđuju da postoje dokazi o ratnim zločinima.

Ukrajina i njezine saveznice okrivljuju Rusiju za raketni napad 8. aprila na željezničku stanicu u Kramatorsku u kojem su poginule najmanje 52 osobe pokušavajući pobjeći od nadolazeće ruske ofanzive na istoku Ukrajine. Rusija je porekla odgovornost i za taj zločin.

Težak udar za rusku mornaricu

Rusija je 14. aprila doživjela veliki udar – ponos ruske mornarice u Crnom moru, krstarica Moskva, potonula je nakon eksplozije i požara za koje Ukrajina kaže da su uzrokovane njenim raketnim napadom. Rusija tvrdi da je brod potonuo nakon eksplozije municije, a Washington vjeruje da je ratni brod pogođen s dvije ukrajinske rakete.

Rusija je 18. aprila započela napad na istočnu Ukrajinu osnažena hiljadama novih vojnika u, kako je Ukrajina opisala, bitki za Donbas, planiranom zauzimanju dviju istočnih ukrajinskih pokrajina kako bi se stvorio kopneni most s Krimom, dijelom Ukrajine koji je Rusija okupirala 2014.

Ruski general u petak otkrio je kako Moskva želi osvojiti čitavu južnu i istočnu Ukrajinu.

Izvor: Agencije