Američki profesor: Rat u Ukrajini pokazao je da je međunarodni poredak zasnovan na pravilima mit

Američki istraživač i profesor Jakub Grygiel smatra da je rusko-ukrajinski rat, koji traje više od mjesec dana, pokazao da ne postoje posebne prijetnje ili standardi koji vladaju svijetom, već samo regionalne ravnoteže koje zahtijevaju stalno održavanje.

Grygiel, inače profesor na Katoličkom američkom univerzitetu u Washingtonu, izjavio je, u članku u The Wall Street Journalu, da uprkos tome što je administracija američkog predsjednika Joea Bidena bila glasna u odbrani onoga što naziva “međunarodnim poretkom zasnovanim na pravilima”, nešto poput toga ne postoji. Također, ne postoji bilo kakav sigurnosni prostor koji se prostire na Zemlji kojim upravljaju globalna pravila ili neke ključne sile.

Dodaje da, također, ne postoji “globalna prijetnja” sa kojom se podjednako suočavaju sve zemlje, ali da umjesto toga postoje regionalne revizionističke snage koje prijete zemljama u njihovoj blizini, a privremene regionalne ravnoteže i njihovu dinamiku moći pokreću lokalna historijska takmičenja. To čini mnoge regije širom svijeta nestabilnim i sklonim ratovima, kazao je.

Tokom protekle tri decenije, ovi regionalni poretci – u Evropi, na Bliskom istoku i u Aziji – bili su relativno stabilni, a lokalna konkurencija slaba, dajući utisak neke vrste globalnog poretka.

Liberali su ovu globalnu stabilnost smatrali proizvodom međunarodnih pravila i pojave sve većeg broja demokratija i povećanja međunarodne trgovine u pogledu veličine i obima, odnosno ”poretka zasnovanog na pravilima” pojačanog demokratskim duhom i ekonomskom stabilnošću.

Realisti su vidjeli svjetski poredak utemeljen na gruboj ravnoteži između velikih sila (SAD, Rusija i Kina) uz prisustvo nuklearnog oružja kao djelotvornog sredstva za smirivanje.

Ove dvije vizije svjetskog poretka, dodaje istraživač, stavljaju prevelik naglasak na globalnu prirodu ove stabilnosti. Međutim, ako gledamo na svijet iz perspektive regionalnih poredaka, slika je još više zabrinjavajuća.

Ruski ratovi u Gruziji 2008. i Ukrajini od 2014. godine, pored iranskih reakcija u Iraku, Jemenu i Siriji, te kineske vojne ekspanzije u Aziji, bili su znakovi rastuće lokalne nestabilnosti. Međutim, do sada su to bili privremeni poduhvati koje su provodile neodlučne revizionističke sile, a američke snage su ih pomno pratile.

Što se tiče sadašnjeg ruskog rata, to je prva sveobuhvatna vojna ofanziva koja ima za cilj radikalno promijeniti lokalni odnos snaga, jer Moskva nastoji da bude odlučujuća sila u Evropi, a za to joj je potrebna dominacija nad Ukrajinom.

Krhki sistemi

Prema Grygielu, svjetski regionalni sistemi su krhki iz dva razloga. Prvi je da je veća vjerovatnoća da će se vojna sila koristiti u lokalnim takmičenjima nego u sukobima između udaljenih protivnika. Revizionističke snage sada češće ostvaruju svoje ciljeve, kao što je osvajanje teritorije ili kontrola političkog života susjedne zemlje, kroz rat nego kroz pregovore.

Drugi razlog je taj što su žarišta lokalne konkurencije geografski ograničena, ali mogu trajati dugo vremena. Lokalni sukobi zasnovani su na historijskim tvrdnjama ili ih opravdavaju. Zločini počinjeni u prošlosti izazivaju želju za osvetom, težnje za veličinom motiviraju teritorijalne pretenzije, a nacionalno samopouzdanje izaziva tvrdoglavo neprijateljstvo prema susjedima.

A kada korijeni političkog djelovanja leže u nacionalnim zahtjevima za veličinom, zaključuje autor, diplomatsko rješenje postaje teško ostvarivo. Opcija dugotrajnog sukoba počinje izgledati poželjnije od bilo kakvog sporazumnog rješenja, a kopanje rovova je legitimnije nego sjediti za pregovaračkim stolom.