Ukrajinski rat: Šta bi ‘pucanje’ veza između SAD-a i Rusije moglo značiti?

Zbog rata u Ukrajini, odnosi Moskve i Washingtona nikada nisu bili gori, a ovo bi moglo utjecati i na druga područja diplomatske saradnje, kao što su iranski nuklearni pregovori.

Joe Biden kaže kako nije mislio da SAD usvaja politiku 'promjene režima' u Rusiji (Foto: Reuters)

Posljednji komentari američkog predsjednika Joe Bidena da ruski predsjednik Vladimir Putin “ne može ostati na vlasti” samo je posljednji primjer koliko su odnosi SAD-a i Rusije pogoršani uslijed ruske invazije na Ukrajinu.

Biden je, također, ranije nazvao Putina “mesarom” i “ratnim kriminalcem”, nakon čega je Kremlj saopćio da su veze dvije zemlje blizu “pucanja”.

Ako se to desi, analitičari kažu da bi se posljedice mogle osjetiti ne samo na potencijalno primirje ili mirovne pregovore o Ukrajini, nego i na druga područja američko-ruske diplomatije, kao što su iranski nuklearni pregovori.

Daryl Kimball, izvršni direktor Udruženja za kontrolu naoružanja iz Washingtona, kaže da je nesigurno to da će Moskva biti za ove pregovore sada kada sve više vidi rat u Ukrajini kao posrednički rat sa SAD-om.

Nuklearni razgovori u kritičnoj fazi

“U situaciji smo u kojoj su odnosi došli do dna. Rusija može pokušati blokirati dogovor kojim bi se došlo do popuštanja tenzija između SAD-a i Irana.”

Prvobitni sporazum iz 2015. godine dogovoren je između Irana te SAD-a, Velike Britanije, Francuske, Rusije i Njemačke.

Bivši američki predsjednik Donald Trump povukao se iz dogovora 2018. godine, kako bi pokrenuo strategiju “maksimalnog pritiska” na Iran, zbog čega se njegov nuklearni program počeo razvijati izvan okvira sporazuma.

Više rundi pregovora između SAD-a i Irana u Beču imali su za cilj oživjeti dogovor; ako dođe do još odgađanja u postizanju dogovora, to može biti pogubno, kaže Kimball.

“Razgovori su u kritičnoj fazi. Što se više odugovlače, veća je vjerovatnoća da će neki vanjski događaj uništiti sve prilike da se on postigne”, dodaje.

U međuvremenu se Rusija suočava s nizom sankcija koje su nametnuli saveznici SAD-a i Evrope zbog invazije na Ukrajinu.

Sukobi su natjerali više od 3,8 miliona ljudi da pobjegne iz zemlje, a više od 1.100 civila je poginulo, prema Ujedinjenim narodima, iako se vjeruje da je broj žrtava mnogo veći.

Pregovori između ukrajinskih i ruskih pregovarača trebaju se nastaviti u Turskoj, dok se ruska vojska fokusira napade na istok zemlje.

‘Sada je sve u opasnosti…’

Oleg Ignjatov, analitičar u Međunarodnoj kriznoj grupi (ICG), kaže da će odnosi između SAD-a i Rusije biti “zamrznuti” sve dok se nastavlja rat u Ukrajini.

“Sve zavisi od toga šta će se dešavati u Ukrajini. Rusija i Zapad neće obnoviti svoje veze ako Rusija okupira neke dijelove Ukrajine, čak i ako Moskva stane u Donabasu. Ne vidim nikakve dokaze da je Putin promijenio svoju poziciju prema Ukrajini. Ne vidim dokaze da bi mogli imati normalizaciju”, rekao je Ignjatov za Al Jazeeru u telefonskom intervjuu iz Moskve.

Analitičari navode da to znači da bi to moglo utjecati i na druga područja saradnje i takmičenja između dvije najveće svjetske nuklearne sile, uključujući rad Međunarodne svemirske stanice (ISDS), rat u Siriji te sigurnost na Nagorno-Karabahu.

“Sada je sve u opasnosti i niko u diplomatiji obje zemlje ne zna kako će se stvari odvijati”, kaže Arne Kislenko, profesor historije na Univerzitetu Ryerson u Torontu.

Prošle sedmice je rusko Ministarstvo vanjskih poslova pozvalo američkog ambasadora u Rusiji Johna Sullivana na razgovore zbog Bidenovog komentara u kojem je Putina nazvao “ratnim zločincem”.

Biden je nakon komentara da Putin ne bi trebao ostati na vlasti rekao da nije mislio da SAD usvaja politiku “promjene režima” u Rusiji.

‘Neću se zbog toga izvinjavati’

“Izražavao sam moralni bijes koji osjećam. Neću se zbog toga izvinjavati. Ono što komplicira situaciju u ovom momentu jesu eksalacije Putina, pokušaji da nastavi pokolj, ponašanje zbog kojeg cijeli svijet govori ‘Bože, šta ovaj čovjek radi?'”, kazao je Biden.

Američka administracija nastavlja zagovarati da se Putinu zabrani dolazak na G20 samit u Indoneziji u novembru.

Kina je odbila taj prijedlog, a Putin još uvijek ima plan da učestvuje na tom događaju, kaže Rohinton Medhora, predsjednik Centra za međunarodno upravljanje u Waterloou, Kanada.

“Mogu vidjeti situaciju u kojoj diplomatski odnosi završavaju, ali takve multilateralne rasprave se nastavljaju i ruski predstavnici se pojavljuju na njima”, rekao je on za Al Jazeeru.

“Ipak, teško je zamisliti da Biden i Bijela kuća u ovom momentu žele bilo kakav konstruktivni dijalog s Kremljom i Putinom”, zaključuje Medhora.

Izvor: Al Jazeera