Vrši li Washington pritisak na Ukrajinu da pregovara s Rusijom?

Dva američka stručnjaka odgovaraju za Al Jazeeru o tome kako Washington vidi sljedeću fazu suočavanja s ruskim ratom protiv Ukrajine.

General Mark Milley, načelnik Generalštaba vojske SAD-a, pozvao je Ukrajinu da bude otvorena za ideju pregovora s Rusijom. (EPA)

Iz Washingtona stižu različiti i kontradiktorni signali u vezi sa sljedećom fazom suočavanja s ruskim ratom protiv Ukrajine.

U vrijeme kada Washington više ne skriva svoju otvorenost za okončanje ruskog rata protiv Ukrajine, administracija predsjednika Joea Bidena bez oklijevanja radi na tome da se poveća pomoć i naoružanje koje se šalje ukrajinskoj strani.

General Mark Milley, načelnik Generalštaba vojske Sjedinjenih Američkih Država (SAD), najviše vojne pozicije u Pentagonu, pozvao je Ukrajinu da bude otvorena za ideju pregovora s Rusijom.

General Milley je istaknuo da Rusi sada učvršćuju svoju kontrolu nad 20 posto ukrajinske teritorije i da su prve linije fronta od grada Harkiva do grada Hersona stabilne. Međutim, dodaje da “izgledi za ostvarivanje ukrajinske vojne pobjede, zasnovane na protjerivanju Rusa iz svih dijelova Ukrajine, između ostalog i sa poluotoka Krima, nisu veliki posmatrano s vojnog aspekta.

Napredni dronovi

U međuvremenu, dvostranačka skupina senatora pozvala je Bidenovu administraciju da preispita svoju odluku da se Ukrajini ne šalju napredne bespilotne letjelice. Tvrde da bi ta tehnologija mogla pomoći Kijevu da zadrži teritorije i dobije zamah na bojnom polju.

U pismu ministru odbrane Lloydu Austinu, u koje je list The Wall Street Journal imao uvid, 16 senatora, iz obje stranke, pozvali su američku administraciju da Ukrajini dostavi naoružane dronove MQ-1C ili Grey Eagles. Riječ je o naoružanim dronovima koji lete na srednjoj visini i koji mogu letjeti više od 24 sata. Imaju ogroman razorni kapacitet i precizno pogađaju svoje ciljeve.

“Dugoročna prednost snabdijevanja Ukrajine dronovima MQ-1C je značajna i može promijeniti strateški tok rata u korist Ukrajine”, napisali su zakonodavci.

Podržava li Washington nastojanje Kijeva da vrati sve svoje teritorije?

Stručnjak za odbrambena pitanja Michael Beck rekao je, u razgovoru za Al Jazeeru, da je: “Ukrajina ostvarila nevjerovatan uspjeh u zaustavljanju ruske invazije. Oslobodila je više od polovice svojih oduzetih teritorija, ali se ipak nameće pitanje: Je li Ukrajina u stanju osloboditi ostatak svojih teritorija i ostvariti odlučujuću pobjedu na bojnom polju kako bi mogla zaobići pregovore?”

Beck je primijetio: “Iako je učinak ruske vojske u ratu loš, Putin još uvijek ima značajne resurse, uključujući potencijal za mobilizaciju miliona novih vojnika. Čak i ako nisu dobro obučeni ili naoružani, svi ti novi ruski regruti su zabarikadirani u odbrambene utvrde i mogu nanijeti Ukrajini velike gubitke.”

William Wolfforth, profesor na Univerzitetu Dartmouth i stručnjak za američku vanjsku politiku, potvrdio je, u razgovoru za Al Jazeeru, da se “dužnosnici administracije se ne slažu oko toga je li došlo vrijeme da se krene u pregovore. Ovo je razumljiva stvar, jer se racionalne osobe mogu razići oko ovog pitanja.”

Profesor Wolfforth nije isključio mogućnost da postoji “američki pritisak na ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog iza scene, budući da Sjedinjene Američke Države imaju mnogo načina, direktnih i indirektnih, za prenošenje tih poruka”.

Republikanska kontrola Zastupničkog doma

S obzirom na to da su republikanci osvojili većinu u Zastupničkom domu, nakon izbora na sredini mandata, mnogi stručnjaci ne kriju zabrinutost da bi republikanci mogli opstruirati isporuku dodatnih količina oružja i pomoći ukrajinskoj strani.

Kevin McCarthy, za kojeg se očekuje da će postati predsjednik Zastupničkog doma, već ranije je upozorio da njegova stranka neće ispisati ”bjanko ček” Ukrajini ako preuzme kontrolu nad Zastupničkim domom.

U isto vrijeme, ankete pokazuju da Amerikanci oklijevaju “uplesti svoju zemlju” u direktne borbe u Ukrajini, dok jača pokret koji se protivi pružanju pomoći velikih razmjera Kijevu. Također, republikanci će pojačati pritisak na administraciju Joea Bidena kako bi potakao Kijev da pokaže spremnost za pregovore s Rusijom radi okončanja borbe.

Bidenova administracija je pružila Ukrajini oružje i pomoć, čija se vrijednost procjenjuje na više od 20 milijardi dolara, uz obećanja da će se to povećati na 52 milijarde dolara tokom nove fiskalne godine.

Pojedini stručnjaci vjeruju da bi Bidenova administracija trebala iskoristiti ostatak ove godine (šepava patka), prije nego što počne s radom novi saziv Kongresa, 3. januara sljedeće godine, za usvajanje odluke o velikom paketu pomoći Ukrajini.

Pregovori nisu samo odluka Ukrajine

Visoki dužnosnici Bidenove administracije ponavljaju da samo Ukrajina može donositi bilo kakve odluke u vezi s ratom, mirom i pregovorima. Međutim, stvarnost je dosta složenija, s obzirom na to da se ukrajinska strana gotovo u potpunosti oslanja na američku opremu, oružje, pomoć i obavještajne informacije.

Što se tiče deklariranog cilja Ukrajine da povrati sve teritorije pod kontrolom Rusije, uključujući Krim i Donbas, profesor Wolfforth vjeruje da je “zvanični stav Sjedinjenih Američkih Država taj da žele prestanak rata i slobodnu i nezavisnu Ukrajinu na način koji je u skladu s Poveljom Ujedinjenih naroda.”

“Dok ukrajinske snage nastavljaju napredovati, neki vjeruju da je pravi trenutak da sjednemo za pregovarački sto i da Ukrajina ima snažnu pregovaračku poziciju”, dodaje Wolfforth.

Kijev i inicijativa na terenu

Nasuprot tome, Kijev smatra da ima inicijativu na terenu i stoga je razumljivo da nevoljko razmatra bilo kakve ustupke, pogotovo jer ruski napadi na civilnu infrastrukturu ljute stanovništvo. Rusija pak vjeruje da će uskoro ponovno preuzeti inicijativu, pa nerado smanjuje svoje ciljeve u ratu u ovoj fazi.

S druge strane, vojni stručnjak Michael Beck sumnja u to da bi se Ukrajina, bez ”postizanja odlučujuće vojne pobjede, mogla nadati tome da će političko i ekonomsko nezadovoljstvo natjerati predsjednika Putina da prizna poraz ili da će nova ruska vlada preuzeti vlast i priznati poraz. Takav ishod je daleko od izvjesnog i moglo bi proći još dugo vremena da se to dogodi.”

Beck smatra da stvarna odluka nije u rukama Ukrajine, jer “u vrijeme kada stanovništvo Ukrajine i evropska ekonomija pate, ogromna američka i evropska podrška ne mogu se dugoročno uzimati zdravo za gotovo. Ukrajinski kontranapad može biti toliko uspješan da ukrajinska strana ne mora pribjegavati pregovorima, ali ostaje pitanje: Koja je cijena koju su Ukrajina i njeni saveznici spremni platiti da to saznaju i da dođu do ove tačke?”

Izvor: Al Jazeera