Međunarodni poslodavci napustili lokalne afganistanske radnike

Zarina* sjedi u privremenom skloništu u Kabulu i razmišlja o danima kada je još imala šansu da pobjegne od talibana.

Sada bi trebala biti u Njemačkoj, na sigurnom mjestu, koje joj je njen posljednji poslodavac GIZ, državna razvojna agencija Njemačka korporacija za međunarodnu saradnju, obećao u ugovoru.

Međutim, 12 dana nakon pada Kabula, Zarinina nada u evakuaciju u Njemačku blijedi.

“Njemački vojnici koji su išli na aerodrom odbili su pokupiti lokalno osoblje GIZ-a. Uzimaju samo one s njemačkim pasošem ili vizom. Naša organizacija nije osigurala nijednu vizu za nas. Njemačko osoblje je odmah evakuirano”, kaže Zarina mirnim glasom.

‘To bi moglo potrajati mjesecima’

Od kako su talibani pokazali prve znakove da će preuzeti zemlju u prvim sedmicama augusta, strane vlade počeli su ubrzavati evakuaciju, kako bi izvukli svoje građane i ranjive Afganistance.

Rok za evakuacije isti je kao rok koji je postavio američki predsjednik Joe Biden za povlačenje stranih snaga iz Afganistana, 20 godina nakon uklanjanja talibana u vojnoj invaziji – 31. august.

Međutim, nisi svi strani poslodavci bili voljni prebaciti svoje osoblje na sigurno.

Kako kaže Zarina, savjetnica za civilno društvo u GIZ-u, organizacija je ostavila približno 2.500 lokalnih radnika u Afganistanu, koji su izloženi potencijalnim napadima talibana.

“Kada je Kabul pao, počeli su praviti planove za našu evakuaciju, ali se to nikada nije desilo. Napustila sam rodni grad sedam dana ranije, jer smo imali program u Kabulu. Druge kolege su prebačene u Kabul čarter letovima, ali im je rečeno da će im za hranu na letovima oduzeti od plata”, kaže Zarina.

“GIZ je rekao da pregovaraju s talibanima kako bi pronašli sigurni prolaz za nas do aerodroma. Međutim, u utorak su rekli da nas ne mogu evakuirati do kraja augusta te da će nas kasnije odvesti na sigurno komercijalnim letovima. A to bi moglo potrajati mjesecima”, rekla je Zarina.

‘Ostavljeni su bez ikakve podrške’

Nije poznato da li će se komercijalni letovi nastaviti nakon 31. augusta.

Zarina, koja je radila na pitanjima rodne ravnopravnosti i ekstremizma, brine se da bi mogla biti meta talibana.

Neke međunarodne organizacije te zapadni novinari i aktivisti s kontaktima u Afganistanu izvršili su pritisak na svoje vlade da evakuiraju njihove lokalne kolege.

Koalicija žena u novinarstvu uspjela je evakuirati 90 novinara.

Ista situacija je za lokalno osoblje Ujedinjenih naroda.

Kako piše Politico, oko 3.000 Afganistanaca koji rade za UN ostavljeni su bez ikakve podrške.

Novinarke Oksana Chelysheva i Shahida Tulaganova udružile su napore da pomognu svojim izvorima da odu iz zemlje, pogotovo pripadnicima etničkih manjina, koji su u posebnoj opasnosti.

Napravile su listu 33 novinara i aktivista i njihovih članova porodica, ali još se ne zna da li će ova grupa ući na aerodrom.

Kako kažu, u grupi se nalaze ljudi koji su nekada radili s britanskim BBC-jem i američkim Radio Liberty, kao i jedan zaposelnik Švedskog komiteta za Afganistan, razvojne organizacije koja je u zemlji gotovo 40 godina.

Freelanceri s malim šansama za odlazak

Švedska nevladina organizacija tvrdi da ima oko 6.000 zaposlenika u zemlji i svi oni su ostavljeni.

“Žena koju imamo na listi kontaktirala je švedskog poslodavca, tražila je evakuaciju, ali oni su oprali ruke od toga. Bilo je nemoguće dobiti njihov ured u Švedskoj. Vrijeme za evakuaciju polako ističe”, kaže Chelysheva.

Švedska je, zajedno s Njemačkom, Belgijom, Norveškom i Grčkom te drugim evropskim zemljama, vršila deportacije afganistanskih tražitelja azila nazad u zemlju do 8. jula.

Prestali su to raditi kada je predsjednik Ashraf Ghani poslao zvanični zahtjev Evropskoj komisiji.

Sada iste te zemlje očekuju dolazak velikog broja izbjeglica, a mnoge od njih nisu voljne pružiti utočište ni onim ljudima koji su radili za njihove organizacije.

Holandska i švedska ambasada evakuirale su svoje osoblje bez znanja lokalnih zaposlenika.

Novinari koji su radili za strane medije kao freelanceri imaju još manje šanse za odlazak.

Ali* je radio kao freelancer za razne strane medije te za Američku agenciju za međunarodni razvoj (USAID).

‘Naši životi su u opasnosti’

Niko od njih nije bio voljan pomoći njemu i njegovoj porodici.

“Iskoristili su nas, naše vještine, a sada nam neće odgovoriti na e-mail. Naši životi su u opasnosti. Sve moje komšije znaju da sam radio za strance, a prije tri dana talibani su došli do moje kuće i pitali za mene”, kaže Ali.

“Na kontrolnim punktovima talibani pregledaju naše telefone, pa sam sve morao izbrisati. Mijenjam mjesto gdje se skrivam svake noći. Pod velikim smo rizikom. Jedino što možemo uraditi jeste čekati na evakuaciju.”

(*Imena su promijenjena zbog zaštite pojedinaca.)