Hoće li Afroamerikanci odlučiti predsjedničke izbore?

Američki predsjednik Donald Trump pobijedio je na predsjedničkim izborima 2016. iako je kandidatkinja demokrata Hillary Clinton osvojila gotovo tri miliona glasova više.

Trump je osvojio 63 miliona glasova, odnosno 46,1 posto glasova biračkog tijela, dok je Clinton prikupila 65,8 miliona glasova, odnosno 48,1 posto glasova biračkog tijela.

Trump je pobijedio zbog prirode sistema izbornog kolegija, koji je američke predsjedničke izbore fragmentirao na 51 nezavisni izborni proces (50 država + glavni grad Washington). Trump je imao prednost prema proračunima izbornog kolegija jer je dobio 306 elektorskih glasova, dok je Clinton osvojila 232.

To daje važnu ulogu manjinama u rješavanju izborne utrke na način da utječu na određivanje rezultata borbe u državama s promjenjivom biračkom podrškom (tzv. swing države ili “kolebljive države”), koje su zaslužne za prevagu jednog kandidata nad drugim.

Stranačka pripadnost

Afroamerikanci imaju dugu historiju pripadnosti i pristupanja Republikanskoj i Demokratskoj stranci. Nakon završetka građanskog rata 1865. oni su sebe smatrali republikancima. Republikanska stranka predsjednika Abrahama Lincolna inicirala je proglas o ukidanju ropstva i početak građanskog rata za oslobađanje robova.

Demokrati su se protivili davanju bilo kakvih sloboda ili političkih prava Afroamerikancima 100 godina nakon završetka građanskog rata, a nijednom od njih nije bilo dopušteno učešće na godišnjoj konvenciji stranke do 1924.

Da nije bilo legislativa o građanskim pravima koje se dovode u vezu s predsjednikom Johnom Kennedyjem, a nakon njega i Lyndonom Johnsonom, predsjednicima iz reda demokrata, Afroamerikanci se ne bi uspjeli približiti Demokratskoj stranci sredinom 1960-ih.

Od sredine te decenije Afroamerikanci su glasali za demokrate. Johnson je dobio 94 posto njihovih glasova na izborima 1964. Na izborima 2016. samo je osam posto Afroamerikanaca glasalo za Trumpa, dok ih je 88 posto glasalo za Clinton.

Mapa rasprostranjenosti

Afroamerička populacija dosegla je 43,8 miliona ljudi, odnosno 13,4 posto američke populacije, koja iznosi 328 miliona ljudi.

Rasprostranjeni su u svim američkim državama, ali se njihov postotak uveliko razlikuje od jedne do druge države.

U nekim američkim saveznim državama udio afroameričke populacije ne prelazi jedan posto, kao što su Montana i Idaho, dok isti taj postotak doseže 48 posto u prijestonici Washingtonu, 39 posto u Mississippiju, 34 posto u Georgiji i Louisiani, a 33 posto u Marylandu.

Prisustvo znatnog postotka afroameričke populacije ne znači nužno da država glasa za demokrate, jer priroda etničkog i rasnog sastava ostatka stanovništva igra važnu ulogu u utvrđivanju izbornog identiteta države.

Južne države, poznate kao “Biblijski pojas”, glasale su komotnom većinom za republikance uprkos prisutnosti većine Afroamerikanaca, kao što je slučaj u državama poput Georgije, Mississippija i Louisiane.

Isto se odnosi i na Texas, koji je prva država po broju afroameričkog stanovništva, čiji broj iznosi četiri miliona ili 14 posto ukupnog broja stanovnika, a Trump je tamo dobio 52,3 posto glasova.

Odluka u ‘kolebljivim državama’

Međutim, glasovi Afroamerikanaca imaju veliku ulogu u donošenju prevage na izborima u mnogim državama u kojima je mala razlika između glasova republikanaca i demokrata, a rezultati osciliraju između dvije stranke.

Mogu se pratiti četiri države: Florida, Sjeverna Karolina, Michigan i Pennsylvania, gdje nijedan republikanski kandidat ne može pobijediti na predsjedničkim izborima bez pobjede u najmanje dvije od njih.

Broj Afroamerikanaca na Floridi iznosi 3,8 miliona, odnosno 18 posto stanovništva, a 2016. glasovi države pripali su Trumpu, koji je osvojio 49,2 posto glasova u poređenju sa 47,8 posto za Clinton.

Posljednje ankete pokazuju da je demokrat Joe Biden u prednosti sa 48 posto u odnosu na 44 posto za Trumpa, a u slučaju mobilizacije afroameričkog glasačkog tijela sa stopama višim od njihovog učešća na izborima 2016. moglo bi doći do promjene rezultata za demokrate na Floridi.

U Sjevernoj Karolini broj Afroamerikanaca iznosi 2,4 miliona ili 24 posto ukupnog stanovništva. Država je 2016. glasala za Trumpa sa 49,8 posto glasova u odnosu na 46,2 posto za Clinton. Posljednje ankete pokazuju da Trump i Biden imaju jednake šanse, a obojica imaju 45 posto glasova.

Ubistvo Floyda kao poticaj

U Michiganu, u kojem je Trump tijesno pobijedio za 0,02 posto ili za manje od 11.000 glasova, broj Afroamerikanaca iznosi 1,6 miliona, odnosno 15 posto ukupnog broja stanovništva. Prema posljednjim anketama, Biden je u prednosti s 50 posto u odnosu na 42 posto u korist Trumpa.

Isto se odnosi i na Pennsylvaniju, gdje je Trump 2016. pobijedio sa 48,1 posto naprema 47,5 posto za Clinton.

Broj Afroamerikanaca u toj državi iznosi 1,7 miliona, odnosno 13 posto ukupnog broja stanovnika. Posljednje ankete pokazuju prednost Bidena, koji ima 48 posto glasova naprema 47 posto za Trumpa.

S druge strane, smrt Georgea Floyda potakla je demokrate da udvostruče napore kad je riječ o registraciji afroameričkih birača kako bi imali veću ulogu na izborima 2020. Mašinerija Demokratske stranke snažno podržava napore za upis afroameričkih građana u izborne evidencije, posebno u “kolebljivim državama”.

Očekuje se da će Afroamerikanci udvostručiti svoje napore ako Biden odabere ženu iz njihovih redova za funkciju potpredsjednika, što se uveliko i očekuje.

Izvor: Al Jazeera