Četiri milijarde ljudi imat će prekomjernu težinu

Uz nepromijenjeno ponašanje, više od četiri milijarde ljudi ili 45 posto stanovništva do 2050. imati prekomjernu tjelesnu težinu (EPA)
Uz nepromijenjeno ponašanje, više od četiri milijarde ljudi ili 45 posto stanovništva do 2050. imati prekomjernu tjelesnu težinu (EPA)

Ako se nastave sadašnji nezdravi trendovi prehrane više od četiri milijarde ljudi moglo bi do 2050. imati prekomjernu tjelesnu težinu od čega bi 1,5 milijardi patilo od pretilosti,  pokazalo je novo istraživanje.

Upozoravajući na zdravstvenu krizu nezamislivih razmjera stručnjaci iz Instituta za istraživanje utjecaja klimatskih promjena u Potsdamu kažu da bi potražnja za hranom mogla porasti 50 posto do sredine stoljeća i premašiti kapacitete Zemlje za održivom prirodom, prenosi Hina.

Proizvodnja hrane već sada ‘usisa’ do tri četvrtine zaliha svježe vode u svijetu i troši trećinu tla te je odgovorna za trećinu emisije stakleničkih plinova.

Pružajući pregled promjena prehrambenih navika u svijetu od 1965. do 2100. naučnici su koristili otvoreni model kako bi predvidjeli kako će potražnja za hranom reagirati na rast stanovništva, starenje, rastući indeks tjelesne mase, pad tjelesne aktivnosti i povećano bacanje hrane.

Utvrdili su da će, uz nepromijenjeno ponašanje, više od četiri milijarde ljudi ili 45 posto stanovništva do 2050. imati prekomjernu tjelesnu težinu.

Prema tom modelu 16 posto će biti pretilo u usporedbi sa sadašnjih devet posto među 29 posto stanovništva s prekomjernom tjelesnom težinom.

“Sve više bacanja hrane i porast potrošnje proteina životinjskog porijekla znači da će se utjecaj na okoliš naše poljoprivrede oteti kontroli”, kaže Benjamin Bodirsky, voditelj istraživanja čiji su rezultati objavljeni u časopisu Nature Scientific Reports.

Granica planete

“Bez obzira na to radi li se o stakleničkim plinovima, zagađenju dušikom ili uništavanju šuma – dolazimo do granica našeg planeta ili smo ih premašili”.

Iako se trendovi razlikuju od regije do regije autori istraživanja zaključuju da se globalne prehrambene navike udaljavaju od prehrane temeljene na biljnim namirnicama i škrobu prema prehrani bogatoj šećerima, masnoćama, hranom životinjskog porijekla u kojoj je istaknuta industrijski prerađena hrana.

Istodobno istraživanjem je utvrđeno da će uz sve veću nejednakost te uz bacanje hrane koja se proizvede, ali ne potroši zbog toga što se nema gdje skladištiti ili se pretjeruje u kupovini namirnica- gotovo pola milijarde ljudi u svijetu biti do polovice stoljeća još uvijek pothranjeno.

“Na svijetu je dovoljno hrane – problem je da najsiromašniji na planetu nemaju novac kupiti je”, kaže koautor istraživanja Prajal Pradhan.

“A u bogatim zemljama ljudi ne osjećaju ekonomske posljedice i posljedice po okoliš bacanja hrane”.

Izvor: Agencije


Povezane

Poprima li gojaznost oblik epidemije u zemljama regije? Kakve rizike sa sobom nosi višak kilograma? Zašto smo sve deblji? Kako liječiti, a kako spriječiti gojaznost? Gojaznost je prekomjerno nakupljanje masti u organizmu i povećanje tjelesne težine, a svrstava se među vodeće bolesti savremene civilizacije. Detaljniji uvid u problematiku gojaznosti dat će nam naši današnji gosti: […]

Više iz rubrike Svijet
POPULARNO