Merkel: Zajedničko tržište je važno u ovo teško doba

Angela Merkel: Berlinski proces ima za cilj pomirenje i prevazilaženje prošlost (EPA)
Angela Merkel: Berlinski proces ima za cilj pomirenje i prevazilaženje prošlost (EPA)

Njemačka kancelarka Angela Merkel poručila je u utorak da je stavranje zajedničkog tržišta na Zapadnom Balkanu važan korak i bitan signal u vrijeme kada su sve privrede izložene teškom pritisku korona krize.

Na online konferenciji za medije, po završetku Samita Berlinskog procesa, kojim ove godine kopredsjedavaju Bugarska i Sjeverna Makedonija, istakla je da će uspostavljanje četiri slobode dati podsticaj razvoju u korist građana regije i firmi.

Pohvalila je učesnike Samita i za usvajanje “Zelene agende”, čime su, kako je ocijenila, pokazali zajedničku svijest za ekološke probleme.

Merkel je pohvalila što je Samit prvi put održan u zajedničkoj organizaciji jedne zemlje članice EU-a i države kandidata.

Podsjetila je da od Njemačke inicirani Berlinski proces ima za cilj pomirenje i prevazilaženje prošlosti.

S tim u vezi je izrazila zadovoljstvo što je oko 8.500 mladih kroz ovaj proces imalo mogućnost susresti se te dodala da je dobro da se u taj projekat uključe i đaci.

‘Dešava se ono o čemu smo maštali’

Ukazala je da bi bilo dobro da se uspostavi bolja saradnja u oblasti nauke i među istraživačima, jer će boljim promoviranjem nauke više naučnika ostati u regiji, što mora biti cilj.

Merkel je pozvala sve učesnike da iduće godine dođu u Berlin, izrazivši nadu da će tada biti moguć sastanak uz lično učešće.

Na kraju je poručila regiji: “Ne smijete zaboraviti da morate da živite jedni s drugima.”

Bugarski premijer Bojko Borisov podsjetio je da su prije dvije godine, upravo u centru Sofije, za vrijeme bugarskog predsjedavanja EU-om, svi lideri Unije a liderima zemalja regije pružili perspektivu Zapadnom Balkanu kao cjelini te da će novih devet milijardi eura evropske finansijske podrške pružiti velike infrastrukturne mogućnosti regiji.

“Ono o čemu smo maštali, poput željezničkog i drumskog povezivanja, danas se dešava”, kazao je Borisov i dodao da je sretan što su se saglasili da se potpiše Sofijska deklaracija sa “zelenim dnevnim redom” za države Zapadnog Balkana.

Kako je rekao, države članice EU-a imaju plan da do 2050. godine imaju nula posto emisiju gasova te da je dobro što će i zemlje Zapadnog Balkana biti na tom putu čak i prije učlanjenja u EU.

“Dobro je što će region na planu ekologije i ekonomije delovati po evropskim standardima”, kaže Borisov i dodaje da je također velika stvar dostizanje zajedničkog regionalnog tržišta.

Bolji odnosi među zemljama regije

Kako kaže, ideja je da 20 miliona stanovnika na Zapadnom Balkanu ima što bolje uslove života i prihode, kao i da ostanu na Zapadnom Balkanu.

Makedonski premijer Zoran Zaev, koji je ove godine, zajedno s Borisovom, kopredsjedavajući Samitu, rekao je da zajedničko predsjedavanje “dokaz” da je regija prihvatila ovaj proces kao svoj.

Istovremeno, smatra Zaev, tim procesom se omogućava platforma za dalje poboljšanje odnosa među državama regije.

“Vodeći princip Berlinskog procesa imao je za cilj da osigura kontinuitet započetih incijativa u okvirima procesa i da se fokusira na rezultate i pozitivne efekte u regionu. Također smo iskoristili političku platformu ovog procesa za dalje unapređivanje određenih inicijativa, poput regionalnog dogovora za putovanje ličnom kartom, proširenje zelenih traka Zapadnog Balkana ka koridorima EU-a i saradnja u oblasti zdravlja, a u cilju odgovora na aktuelnu pandemiju COVID-19”, ocijenio je makedonski premijer.

Dodao je da će se nastaviti saradnja s građanskim društvom i takozvanom tink-tenk zajednicom oko pitanja koja povezana s mladima.

Kao posebno važno sa današnjeg sastanka je podvukao značaj vizije za zajedničko regionalno tržište, kao i zelene agende za Zapadni Balkan.

U planu dodatnih 20 milijardi eura

“Podrška objema inicijativama će podstaći ekonomski rast i razvoj regije uz podršku evropskih fondova, ali također će posvetiti pažnju na određene ekološke i zdravstvene izazove, nudeći ogroman potencijal za rast i nova radna mjesta”, napomenuo je Zaev.

Prema njegovim riječima, EU je hrabro i dodatno podržao Zapadni Balkan s najavljenih devet milijardi eura u grantovima, kao dio novog instrumenta za garanciju za Zapadni Balkan kojim se trebaju povećati investicije za dodatnih 20 milijardi eura.

“Ovaj paket će pružiti veliku finansijsku podršku za naše reformske procese, ali i za ekonomsku transformaciju regije. Predstavljanje ‘zelene agende’ za Zapadni Balkan dodatno će donijeti nov narativ u odnosu na ekonomski razvoj, a pomoći će i da se integrira regija u ključnim politikama EU-a”, istakao je Zaev.

Kazao je da samo integrirana i povezana regija može ići ka EU.

“Ušli smo u novu fazu saradnje, regija preuzima vlasništvo nad mnogim inicijativama i procesima, što će doprinijeti i boljim rezultatima za naše građane”, zaključio je Zaev.

Izvor: Agencije


Povezane

Više iz rubrike Svijet
POPULARNO