Plenković podržava Inicijativu Tri mora, Milanović protiv

Inicijativa tri mora Hrvatskoj je nepotrebna i potencijalno štetna zbog mogućeg zamjeranja Berlinu i Moskvi, rekao je u ponedjeljak predsjednik Zoran Milanović i istaknuo da je protiv toga da Hrvatska za nju “da i lipe”.

Danas se održava virtualni samit Incijative tri mora na kojemu umjesto Milanovića sudjeluje premijer Andrej Plenković. Formalni domaćin je Estonija. 

Na sastancima na vrhu Tri mora obično sudjeluju predsjednici država, ali Milanović smatra da je ta inicijativa “za Hrvatsku nepotrebna, a potencijalno i štetna”.

“Protiv toga sam da Hrvatska da i lipe za tu inicijativu ako ne vidimo jasno kako, što i kada”, kazao je novinarima u Čakovcu, prenijela je Hina. 

Usporedio je to s evropskim fondovima “gdje je sve jasno”. Dodao je kako će samo jednom u svojoj povijesti Hrvatska imati de facto 30 milijardi eura na raspolaganju od 2020. do 2030. godine, što jednu zemlju od četiri miliona ljudi može temeljito promijeniti. 

Smatra da to nije slučaj s Inicijativom tri mora. 

“Dvije godine nije uplaćeno ni eura i sad čujem informacije da će Hrvatska uplatiti 20 miliona eura u nekakav zajednički fond. To je puno novaca”, rekao je Milanović.

“Ja mislim da sve ovo skupa nije koštalo toliko”, kazao je referirajući se na Centar znanja smješten u prostore bivše čakovečke vojarne koji je danas posjetio. 

“Ako iz tih fondova Incijative triju mora, koji ne postoje, dobijemo za stolariju za ovaj kompleks ovdje, ja ću biti iznenađen. Razumijete o čemu govorim? Nećemo dobiti ništa jer ne postoji ništa.”

‘Još jedan sekretarijat?’

Podsjetio je da su Tri mora incijativa Obamine administracije. Njezina je svrha natjerati države da više sudjeluju u kupovini američkog ukapljenog plina i da se izolira Rusiju, kazao je. 

“U izoliranju Rusije na ovakav način sudjelovati neću, to smatram glupim i štetnim za Hrvatsku. Vidimo kako se to prelama i na odnose SAD-a, ove sad administracije, i Njemačke. Njemačku se praktički mobingira da odustane od projekta Sjeverni tok 2”.

Naglasio je da “to nije utakmica u kojoj Hrvatska treba sudjelovati i zamjerati se i Berlinu i Moskvi”.

“Što Hrvatska ima od toga? Stolariju za ovo? Ili možda osnivanje nekakvog sekretarijata, još jednog”, rekao je. 

Ustvrdio je da u hrvatskoj politici ima dosta ljudi koji su odrasli kao birokratske priraslice i sve gledaju kroz bujanje institucija.

“Već vidim kako se stvara nekakav sekretarijat Inicijative triju mora u Zagrebu ili Dubrovniku, kako jedno pet, šest štićenika i gojenaca dobija posao i tako se karijere nastavljaju, dobija se lovica”.

“Ja sam protiv toga”, zaključio je. 

Plenković: Vlada ostaje predana ciljevima Inicijative triju mora

S druge strane, hrvatski premijer Andrej Plenković rekao je kako Hrvatska vlada ostaje predana Inicijativi tri mora, uz nadu da će saradnja zemalja sudionica osloboditi “ogroman potencijal za rast, povezanost i prosperitet”. 

“Moja vlada ostaje predana strateškim ciljevima Inicijative triju mora”, rekao je Plenković na sastanku na vrhu kojem je formalni domaćin Estonija. 

Inicijativa tri mora zajednički je hrvatsko-poljski projekt pokrenut na ljeto 2016. na sastanku u Dubrovniku u cilju jačanja trgovinske, infrastrukturne, energetske i političke suradnje na prostoru između Jadranskog, Baltičkog i Crnog mora.

Inicijativa tri mora povezuje 12 zemalja članica EU-a – Austriju, Bugarsku, Hrvatsku, Češku, Estoniju, Mađarsku, Latviju, Litvu, Poljsku, Rumuniju, Slovačku i Sloveniju. 

Za Hrvatsku je osobito važna zbog izgradnje LNG terminala na Krku, koji će se plinovodnom mrežom spojiti s već izgrađenim terminalom u Poljskoj.

SAD i Njemačka podržavaju Inicijativu tri mora, navodi Hina. 

“Nastavak angažmana SAD-a u Inicijativi tri mora bit će profitabilan za sve sudionike”, istaknuo je Plenković i također se nada snažnijoj ulozi Evropske komisije i Njemačke u ovoj inicijativi u budućnosti.

Izvor: Agencije