Između Washingtona i Teherana – teško nasljeđe sankcija

Prije nekoliko dana na snagu je stupio novi paket američkih sankcija Iranu, koje je američki predsjednik Donald Trump ponovo uveo nakon što su bile ukinute prema nuklearnom sporazumu iz 2015. godine između Irana i Sjedinjenih Američkih Država, Francuske, Njemačke, Kine i Rusije.  

Historijat sankcija

Kroz administracije koje su se smjenjivale u Bijeloj kući, Sjedinjene Američke Države su nametale niz ekonomskih sankcija Iranu u proteklih 40 godina, optužujući Teheran da podržava međunarodni terorizam, kako ga naziva Washington, i zbog nuklearnoga programa ove zemlje. 

Washington je prekinuo svoje diplomatske odnose s Iranom 1980. godine i uveo embargo ovoj državi odmah nakon Islamske revolucije i talačke krize u američkoj ambasadi u Teheranu. 

Sankcijama je tada spriječen iranski izvoz u Ameriku, izuzev manjih poklona, informativnih materijala, hrane i nekih tepiha. 

Godine 1995, u doba bivšeg predsjednika Billa Clintona, Sjedinjene Američke Države su pojačale sankcije Iranu. Američkim kompanijama je direktno zabranjeno da sudjeluju u programima povezanim s istraživanjem iranske nafte i gasa u Iranu, kao i direktna i indirektna trgovina s Teheranom. Američka vlada je, također, mogla nametnuti sankcije i stranim kompanijama koje investiraju u iranski naftni sektor. 

U 2006. godini, američki predsjednik George W. Bush donosi odluku da se zamrznu bankovni računi osoba povezanih s iranskim nuklearnim programom. Zatim je Kongres odobrio produženje ekonomskih sankcija Teheranu s ciljem da se zaustavi finansijska podrška koja bi mogla biti od pomoći Iranu u proizvodnji nuklearnoga oružja. 

Godine 2007. Washington uvodi zabranu za tri iranske banke. Američko ministarstvo financija dodaje na svoju crnu listu i druge iranske banke, pored Revolucionarne garde i dvadeset vladinih naftnih i petrohemijskih kompanija. 

U 2008. godini, SAD uvodi finansijske sankcije iranskim zvaničnicima i kompanijama koje je Washington optužio za pružanje pomoći Iranu u razvoju nuklearnog programa. 

U 2010. godini, tokom vladavine predsjednika Baracka Obame, usvojen je zakon o sveobuhvatnim sankcijama Iranu i zabrani ulaganja u tu državu.

U 2011. godini, Washington je najavio uvođenje novih sankcija iranskoj Revolucionarnoj gardi, a usvojen je i zakon kojim se finansijskim institucijama zabranjuje da sarađuju sa Iranskom centralnom bankom.   

U 2017, nakon što je administracija predsjednika Donalda Trumpa došla u Bijelu kuću, Washington je saopćio da uvodi nove sankcije protiv 13 pojedinaca i 12 poslovnih subjekata u Iranu za koje vjeruje da su povezani s raketnim programom i da podržavaju terorističke aktivnosti, kako su ih opisali.  

Početkom 2018. godine, američka administracija je uvela finansijske sankcije protiv pet iranskih kompanija, nakon što ih je optužila za učešće u iranskom programu proizvodnje balističkih raketa.

U maju ove godine, američki predsjednik Donald Trump je najavio vraćanje na snagu ekonomskih sankcija protiv Teherana, kao i kompanija i subjekata koji sarađuju s njim. Također su uvedene sankcije protiv šestorice pojedinaca i tri preduzeća sa sjedištem u Iranu.   

U augustu je Washington saopćio da ponovo vraća na snagu sankcije koje su prethodno ukinute u okviru iranskog nuklearnoga sporazuma. 

U novembru ove godine, na snagu je stupio novi paket sankcija Teheranu koje će obuhvatati sektor nafte, energetike, pomorskog prometa i finansija, kao i sve one koji sarađuju sa iranskim bankama i institucijama.     

Vrsta sankcija

Sankcije su obuhvatile više oblasti, uključujući izvoz nafte, trgovinsku razmjenu, zamrzavanje imovine, zabranu putovanja, vojnu oblast i investicije.

Američke sankcije obuhvataju različite ekonomske, finansijske i industrijske sektore, prije svega naftni sektor koji se smatra glavnim izvorom za pribavljanje strane valute neophodne Iranu. 

Američke sankcije se primjenjuju na mnoge sektore, a uglavnom se odnose na  transakcije u vezi s iranskom naftom, bilo s iranskom nacionalnom kompanijom ili drugim iranskim kompanijama, uključujući i kupovinu nafte, naftnih derivata i petrohemijskih proizvoda.       

Američkim sankcijama su, također, obuhvaćene i iranske luke, brodarstvo i brodogradnja, iranske južne linije za pomorski teretni saobraćaj i kompanije koje se bave ovom djelatnošću.

Stav Irana

Tokom proteklih desetljeća, Iran je potvrdio svoje protivljenje američkim sankcijama, osuđujući politiku Sjedinjenih Američkih Država prema ovoj državi i obećavajući nastavak svojih nuklearnih aktivnosti. 

U posljednjem odgovoru na novi set američkih sankcija, iranski predsjednik Hassan Rouhani je naglasio da će njegova država ”prodavati i izvoziti naftu po svaku cijenu, te zaobići zabranu jer je ona nezakonita”. Također je rekao da će svjesno kršiti sankcije koje Sjedinjene Države ponovno nameću Iranu.

Izvor: Al Jazeera i agencije