Assad je jak koliko Kremlju odgovara

Halep, Sirija
Halep je postao simbol za rat u Siriji, koji traje gotovo šest godina (AP)

Skupina Islamska država Irak i Levant (ISIL) ostat će globalna prijetnja, a scenarij iz Halepa – opsada i izgladnjivanje – prenijet će se na više mjesta, predviđaju stručnjaci za iduću godinu, piše Deutsche Welle.

DW navodi da se ne nazire kraj krvavog rata u Siriji, da su sirijski i ruski borbeni zrakoplovi proteklih mjeseci “gotovo sravnili” sa zemljom četvrti pod kontrolom pobunjenika u istočnom Halepu, a da su tijela danima ležala na hladnom asfaltu zato što su groblja prepuna.

Sada se ponovo u čitavom gradu vijore sirijske zastave, ali ne zato što su diplomati nakon brojnih mirovnih pregovora u Ženevi 2016. godine uspjeli pronaći političko rješenje za ratom zahvaćenu Siriju.

Također ne ni zato što je Vijeće sigurnosti UN-a postiglo dogovor o rezoluciji ili zato što se trajno poštovao dogovor o prekidu vatre.

Sirijski predsjednik Bashar al-Assad i njegovi saveznici Rusija i Iran prisilili su svojim zračnim napadima i opsadnom strategijom različite pobunjeničke grupe na koljena. Pritom su i pobunjenici i stanovništvo podjednako bili izloženi napadima i izgladnjivanju.

Idlib i strategija izgladnjivanja

“Rusija i Iran tu ne prave razlike”, kaže stručnjak za Bliski istok i terorizam Fondacije za znanost i politiku u Berlinu Guido Steinberg.

Halep je postao simbol za rat u Siriji, koji traje gotovo šest godina, a taj je grad još od početka borbi bio podijeljen između režimskih Assadovih trupa u zapadnom dijelu i pobunjeničkih skupina, koje čine razni borci u istočnom dijelu.

Na primjeru Halepa vidi se i nemoć Zapada, prije svega Sjedinjenih Država i njihovih saveznika, koji nisu konzekventno podržavali pobunjeničke skupine.

“Pobjeda je veliki uspjeh sirijskog režima i njihovih saveznika Rusije i Irana”, kaže Guenter Meyer iz Centra za istraživanje arapskog svijeta u Mainzu.

Rat svjetskih i regionalnih sila preko marioneta time, međutim, nije okončan: rat u kojem su pored Irana i Sirije – u borbi protiv ISIL-a – umiješane i Turska, Saudijska Arabija i koalicija koju predvodi SAD.

“Ubuduće će ratno žarište biti premješteno prema Idlibu”, smatra Meyer.

Tisuće pobunjenika iz istočnog Halepa prebacilo se tamo, na sjeverozapad zemlje, gdje je jedno od posljednjih uporišta pobunjenika u Siriji. Režim će to područje vratiti u svoje ruke istom strategijom izgladnjivanja kao u Halepu, uvjeren je Meyer.

“Osnovni problem sirijskog režima jest nedostatak ljudstva”, ocjenjuje Steinberg i dodaje da se taj nedostatak trenutačno nadoknađuje uz pomoć Rusije, Irana i drugih jedinica iz Iraka, Libanona i Afganistana.

Dopisnik njemačkog javnog servisa ARD iz Kaira Volker Schwenk kaže da je sirijski režim u stanju snažnim angažmanom održati svoja glavna područja, ali ne više od toga.

Schwenk: ‘Gubitak teritorija ne znači kraj ISIL-a’

Prema Steinbergovim riječima, Rusi su spremni ići daleko. “Ove se godine pokazalo da su Rusi odlučni održati Assada na vlasti. Tako će ostati i iduće godine”, kaže on.

Na to Schwenk kaže da će i dalje biti područja na kojima izbijaju novi konflikti. Primjer su kurdski teritoriji na sjeveru i sjeveroistoku Sirije, kao i područja pod kontrolom ISIL-a.

Prema podacima britanskog trusta mozgova IHS, teritorij samoproglašenog kalifata se sa 90.800 kvadratnih kilometara iz 2015. smanjio na 68.300 u jesen 2016. godine.

Nekadašnje teritorijalno širenje ISIL-a već je značajno suzbijeno.

Napadima na sirijsku Raqqu, takozvani glavni grad ISIL-a, kao i Mosul u Iraku, glavno i najnaseljenije uporište ISIL-a, kraj kalifata postao je samo pitanje vremena, kaže Schwenk.

On dodaje da gubitak teritorija ni u kojem slučaju ne znači i kraj te organizacije. Schwenk polazi od toga da će se borci ISIL-a povući na sunitska područja i nastaviti borbu iz podzemlja.

Uz to, oni su posljednjih mjeseci proširili bojišnicu “tako što su povećali broj napada u Europi i formirali regionalne ogranke u Libiji i Egiptu”, smatra Steinberg i dodaje da to vodi njihovom većem prisustvu u svijetu.

Njihova snaga ovisi o tome koliko će Turska, SAD i Saudijska Arabija nastaviti podržavati razne pobunjeničke skupine, zaključuje Deutsche Welle.

Izvor: Agencije


Povezane

Neslaganja između Moskve i Teherana isplivala su na površinu nakon ponovne uspostave odnosa između Turske i Rusije.

Published On 22 Dec 2016
Više iz rubrike Svijet
POPULARNO