Kinezima su pande moćno sredstvo diplomacije
U Zoološkom vrtu u Washingtonu javnosti je predstavljeno mladunče pande. Ali njegov dolazak u SAD, gdje je odmah postalo turistička atrakcija, nije ‘crno-bijeli’, kao što se čini na prvi pogled.
Naime, Kina desetljećima koristi pande kao moćno sredstvo u političkoj i ekonomskoj diplomaciji.
Panda Bao Bao. Na kineskom, njezino ime znači “dragocjeno blago”. Za posjetioce Zoološkog vrta u Washingtonu, ovo mladunče pande jest dragocjeno.
Ali za njezine vlasnike, kinesku vladu, ove rijetke životinje ključno su sredstvo u diplomaciji.
‘Blaga sila’
“Nadaju se da će se pomoću takozvane ‘blage sile’ i ljubavi prema pandama razviti i pozitivni stavovi prema Kini”, objašnjava Rober Daly, stručnjak za Kinu.
Moderna diplomacija pomoću pandi pokrenuta je sredinom ‘60. godina prošlog stoljeća, kad je Kina počela strateški poklanjati te životinje Sovjetskom savezu i Sjevernoj Koreji.
Richard Nixon 1972. godine postao je prvi američki predsjednik koji je posjetio Kinu. Mao Tse Tung iste godine je SAD-u poklonio dvije pande.
Sjedinjene Američke Države i druge zemlje godišnje troše milijune dolara na “iznajmljivanje” pandi od Kine.
Zbog međunarodnih sporazuma o ugroženim vrstama, Peking mora trošiti taj novac na razvoj svog programa za očuvanje i razmnožavanje pandi.
Stručnjaci tvrde da Kinezi sve češće šalju ove životinje u zemlje, koje im uzvraćaju prirodnim resursima i tehnologijama potrebnim za razvoj ekonomije.
Slučajno ili ne, nakon što su Francuska, Australija i Kanada postigle ključne energetske sporazume s Kinom, njihovi zoološki vrtovi dobili su pande.
‘Pande nagrada za dobro ponašanje’
S druge strane, zbog aktualnog spora o otocima u Južnom kineskom moru, obustavljeni su planovi za slanje pandi u Japan.
A tajvanski dužnosnici odbijaju ih prihvatiti od Kine zbog dugogodišnjeg spora u vezi sa statusom svoje zemlje.
“Ima nagovještaja da Kina koristi pande kao nagradu za dobro ponašanje, dok odbija pokloniti ih nekoj zemlji kada želi kazniti loše ponašanje. Ovo je apsolutno prirodna stvar, ne smatram je zlobnom, države jednostavno tako postupaju”, kaže Daly.
Kritičari osuđuju ove metode jer smatraju da se previše novca troši na jednu ugroženu vrstu. Ali znanstvenici i radnici zooloških vrtova kažu da Kinezi na taj način uče o očuvanju prirode.
“Navesti Kineze da razmišljaju o očuvanju neke vrste od velikog je značaja jer je riječ o zemlji s najviše stanovnika na svijetu. Zato su nam potrebni kao dio tima, a ovaj program je sjajna stvar kad je riječ o njegovanju tog odnosa”, kaže Marty Dearie iz Zoološkog vrta u Washingtonu.
S toliko faktora u igri, kinesko oslanjanje na pande u diplomaciji sigurno će se nastaviti, na oduševljenje posjetilaca zooloških vrtova diljem svijeta.
Izvor: Al Jazeera i agencije