Rajoy i Hollande brane euro

Španski premijer Mariano Rajoy i francuski predsjednik Francois Hollande u četvrtak su čvrsto stali u odbranu eura.

“Rajoy i ja privrženi smo euru i od njega se ne odustaje”, rekao je socijalist Hollande na zajedničkoj konferenciji za novinare s Rajoyom u Madridu te najavio francusko-španski samit 10. oktobra u Parizu.

“Želimo da Evropska unija (EU) ide naprijed”, kazao je Rajoy, čelnik konzervativne Narodne stranke i poručio “bit ću vrlo jasan: nema koraka unatrag niti za euro, niti za jedinstveno tržište ni EU”.

Četvrta ekonomija eurozone, Španija, teško je pogođena dužničkom krizom i pregovara s partnerima u eurozoni o uvjetima za pomoć u snižavanju troškova zaduživanja, iako još nije odlučila uputiti konačan zahtjev.

Hollande je pohvalio mjere štednje kojima se Madrid nastoji izvući iz krize.

Bolne žrtve

“Uloženi su veliki napori, bolne žrtve podnesene”, a “rezultati su već vidljivi”, kazao je Hollande, dok je Rajoy obećao “odlučno nastaviti reforme prema najavljenim rokovima”.

Evropska centralna banka (ECB) najavila je spremnost pomoći Španiji kupovinom obveznica, ali tek pošto dobije službeni zahtjev Madrida.

O tome odlučuje Španija, branio je Hollande u četvrtak suvernitet Madrida i dodao “razumijem da Španija čeka objašnjenja” o mehanizmu predložene pomoći.

Početkom augusta Rajoy je bio u velikom iskušenju zatražiti pomoć EU, ali je kazao da prvo mora doznati uvjete i oblik pomoći.

EU je odobrio zajmove od 100 milijardi eura za posrnule španlske banke koje su u junu zatražile pomoć.

Čeka sa ECB

Sada se raspravlja o opciji da Evropski fond za finansijsku stabilnost (EFSF) kupuje španski dug na aukcijama, a ECB bi intervenirala na sekundarnom tržištu kako bi se snizili španski troškovi zaduživanja.

U Rajoyevom uredu rečeno je prošle sedmice da se čeka sastanak upravnog vijeća ECB-a 6. septembra, kako bi se doznale pojedinosti planova ove banke za intervenciju na tržištima obveznica.

Reuters je u julu izvijestio, pozivajući se na izvor u eurozoni, da je Španija na sastanku ministra ekonomije Luisa de Guindosa i njegovog njemačkog kolege Wolfganga Schaublea prvi put priznala da bi joj mogla zatrebati pomoć od 300 milijardi eura ako se njeni troškovi zaduživanja zadrže na neprihvatljivom nivou.

Cjelovit paket pomoći, poput onih odobrenih Grčkoj, Irskoj i Portugalu, bio bi jako skup i resurse eurozone bi napregnuo gotovo do krajnjih granica.

Izvor: Agencije