Schulz: Hitne mjere ispred budućih vizija EU

Predsjednik Evropskog parlamenta Martin Schulz pozvao je u četvrtak na samitu u Briselu čelnike članica EU da se više posvete hitnim mjerama za rješavanje dužničke krize i poticanje rasta, a manje dugoročnim vizijama.

„Već sedmicama po Briselu i prijestolnicama članica kruže poludovršeni planovi za buduću arhitekturu EU. Osmišljavanje vizije za našu zajedničku budućnost sigurno je plemenita zadaća i, dugoročno, treba nam bankovna, fiskalna i politička unija. Općenito je lakše prolaziti kroz teška vremena kada nešto očekujete“, rekao je Schulz.

„U psihološkom smislu to mogu razumjeti, ali planovi za prekosutra, ma koliko važni bili, ne smiju nas odvraćati od hitnih izazova koji danas stoje pred nama“.

Novinarka Al Jazeere Katarina Drlja, koja se javila iz Brisela, kazala je kako je na stolu puno pitanja koja traže odgovor, te kako je Schulz poručio učesnicima sastanka da su „oči svijeta uprte u njih“.

„Kazao je kako su ljudi zabrinuti da je projekat EU na korak od katastrofe, a da je na liderima da pokažu kako još vjeruju u ujedinjenu Evropu“, kazala je Drlja.

Predsjednik Evropskog parlamenta po tradiciji se obraća na početku svakog samita EU. Nakon što pročita svoj govor, napušta dvoranu i ne učestvuje u radu samita.

Prepuštanje ovlasti

Na dvodnevnom samitu će lideri EU pokušati dogovoriti obrise nove, čvršće ekonomske, fiskalne i političke unije za dugoročnije razdoblje, što podrazumijeva i prepuštanje dobrog dijela ovlasti država u korist zajedničkih institucija oko čega će se teško postići kompromis.


Katarina Drlja uživo iz Brisela

Raspravljat će se o izvještaju koji je pripremio predsjednik Evropskog vijeća Herman van Rompuy u saradnji s predsjednikom Komisije Joseom Manuelom Barrosom, predsjednikom Evropske centralne banke Mario Draghim i šefom eurogrupe Jean-Claudeom Junckerom.

U izvještaju „Prema istinskoj ekonomskoj i monetarnoj uniji” nalaze se prijedlozi za uspostavu bankovne, fiskalne, ekonomske i političke unije.

Prema tom dokumentu, članice eurozone, koje krše pravila o visini duga i deficita, morale bi pristati na dijeljenje suvereniteta u budžetskoj politici i prepustiti zajedničkim institucijama u Briselu ovlasti da interveniraju u njihove budžete.

Riječ je o viziji buduće ekonomske i monetarne unije (EMU), koja je u prvom redu usmjerena na članice eurozone, a njegovi autori ističu da „proces prema dubljoj ekonomskoj i monetarnoj uniji treba biti obilježen otvorenošću i transparentnošću i biti u potpunosti usklađen s jedinstvenim tržištem u svim aspektima”.

U izvještaju se daju obrisi buduće arhitekture ekonomske i monetarne unije koja se treba konkretizirati tokom slijedećeg desetljeća, a to uključuje mogućnost promjene evropskih ugovora.

Povećanje pritiska

S druge strane, raste pritisak financijskih tržišta i evropskih partnera da se hitno pronađe rješenje za dužničku krizu koja se sve više širi. Nakon što su Grčka, Irska i Portugal već u programu međunarodne pomoći, nedavno su Španija i Kipar zatražili pomoć za svoje banke.

Stoga raste pritisak na njemačku kancelerku Angelu Merkel da pristane na kratkoročna rješenja kako bi se smanjile previsoke kamate na obveznice prezaduženih banaka.

Kamate koje na svoje dugove plaćaju Španija i Italija postaju sve neizdržljivije i postoji bojazan da se one za neko vrijeme neće moći financirati na financijskim tržištima.

Stoga italijanski premijer Mario Monti želi dobiti neku vrstu mehanizma koji bi zaustavio rast kamata. Njegova je ideja da se kriznim fondovima EU-a omogući da na tržištu kupuju obveznice prezaduženih država.

Zaprijetio je čak i da neće podržati uvođenje poreza na finansijske transakcije, na čemu snažno inzistira Njemačka, ako se ništa ne učini po tom pitanju. Monti ima potporu francuskog predsjednika Francoisa Hollandea i španskog premijera Mariana Rajoya.

Hollande je po dolasku na samit zatražio „brza rješenja kako bi se pomoglo državama koje imaju poteškoća s finansiranjem, a koje su učinile značajne napore“.

Predsjednik Evropskog vijeća Van Rompuy rekao je na početku samita da će biti donesene „važne mjere za rast i zapošljavanje“, dodajući da su Evropljani „zabrinuti zbog sadašnje situacije i da sa zebnjom gledaju na budućnost”.

Izvor: Al Jazeera i agencije