Evropska regija bilježi najveći broj slučajeva morbila u više od 25 godina

Prema podacima iz zajedničke analize Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) za Evropu i UNICEF-a, u prošloj godini registrirano je 127.350 slučajeva morbila u evropskoj regiji, dvostruko više nego 2023. godine, kao i najveći broj oboljelih od 1997. godine, saopćeno je iz evropskih ureda Svjetske zdravstvene organizacije i UNICEF-a.

Više od 40 posto prijavljenih slučajeva u evropskoj regiji, koja obuhvata 53 zemlje Evrope i centralne Azije, činila su djeca mlađa od pet godina, a više od polovine prijavljenih zahtijevalo je hospitalizaciju. Prema preliminarnim podacima, a zaključno sa 6. martom 2025. godine, zabilježeno je ukupno 38 smrtnih slučajeva, prenosi Fena.

Broj slučajeva morbila u evropskoj regiji je bio u padu od 1997. godine, kada je prijavljeno gotovo 216.000, dostigavši najniži broj od 4.440 slučajeva u 2016. godini. Međutim, 2018. i 2019. došlo je do ponovnog rasta, i to na 89.000 i 106.000 slučajeva za navedene godine. Nakon pada stope imunizacije tokom pandemije COVID-19, broj slučajeva ponovno je značajno porastao u 2023. i 2024. godini. Stope vakcinacije u mnogim zemljama još nisu dostigle nivoe od prije pandemije, što povećava rizik od izbijanja novih epidemija.

Evropska regija je u 2024. godini činila trećinu svih slučajeva morbila globalno. Samo u 2023. godini, 500.000 djece širom ove regije propustilo je prvu dozu vakcine protiv morbila, koja se daje u rutinskim imunizacijskim programima.

Zarazni virus

Morbili su među najzaraznijim virusima koji pogađaju ljude. Osim hospitalizacije i smrtnih slučajeva uzrokovanih komplikacijama poput upale pluća, encefalitisa, dijareje i dehidracije, morbili mogu uzrokovati dugotrajne zdravstvene komplikacije poput sljepoće. Također mogu oslabiti imunološki sistem tako što “brišu” njegovu memoriju o tome kako se boriti protiv infekcija, ostavljajući preživjele od morbila podložnijima drugim bolestima.

Vakcinacija je najbolja zaštita protiv ovog virusa.

Manje od 80 posto djece koja ispunjavaju uvjete za vakcinaciju u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Rumuniji primilo je prvu dozu vakcine protiv morbila u 2023. godini, što je daleko ispod potrebne stope pokrivenosti od 95 posto za održavanje kolektivnog imuniteta. U posljednjih pet ili više godina stopa pokrivenosti prvom dozom ostala je ispod 70 posto u Bosni i Hercegovini, a u Crnoj Gori ispod 50 posto.

Rumunija je prijavila najveći broj slučajeva u evropskoj regiji za 2024. godinu – 30.692, a slijedi je Kazahstan sa 28.147 slučajeva.

Morbili ostaju značajna globalna prijetnja. U 2024. godini širom svijeta prijavljen je 359.521 slučaj morbila. Prijenos virusa preko granica i kontinenata redovno se dešava, a epidemije ove visokozarazne bolesti će se pojavljivati gdje god virus naiđe na ‘džepove’ nevakcinisanih ili nedovoljno vakcinisanih osoba, posebno djece.

Borba protiv morbila

UNICEF i WHO/Evropa sarađuju s vladama, uz podršku partnera poput Evropske unije i Globalne alijanse za vakcine i imunizaciju, kako bi spriječili i odgovorili na epidemije morbila, i to uključivanjem zajednica, obukom zdravstvenih radnika, jačanjem imunizacijskih programa i sistemom nadzora bolesti te pokretanjem kampanja za nadoknadu propuštene imunizacije.

UNICEF i WHO/Evropa pozivaju vlade u zemljama s aktivnim epidemijama morbila da hitno pojačaju identifikaciju slučajeva, praćenje kontakata i hitne kampanja vakcinacije. Ključno je da zemlje analiziraju osnovne uzroke ovih epidemija, otklone slabosti u svojim zdravstvenim sistemima i strateški koriste epidemiološke podatke za identifikaciju i zatvaranje imunizacijskih praznina. U središtu svih napora moraju biti rad s neodlučnim roditeljima i unutar marginalizovanih zajednica, kao i rješavanje nejednakog pristupa vakcinama.

Zemlje koje trenutno nemaju epidemiju morbila trebaju biti spremne, uključujući identifikaciju i rješavanje nedostataka u imunitetu, izgradnju i održavanje povjerenja javnosti u vakcine kao i održavanje snažnih zdravstvenih sistema.