Na koji način od zagađenja zaštititi trećinu okeana
Naučnici okupljeni na forumu u Vancouveru ističu da je taj skup ključan za uspostavljanje okvira za postizanje cilja zaštite 30 posto okeana do 2030. godine.

Kako povećati površinu zaštićenih morskih područja s osam na 30 posto u manje od 10 godina? Tim pitanjem bavi se globalni forum, koji do petka traje u Vancouveru i ima za cilj očuvanje morskih ekosistema kojima prijete prekomjerni izlov ribe, zagađenje i klimatske promjene, javlja AFP.
Na tragu historijskog dogovora o bioraznolikosti, potpisanog na konferenciji COP15 u Montrealu potkraj prošle godine, gotovo 3.000 dužnosnika, naučnika, predstavnika nevladinih organizacija i organizacija autohtonog stanovništva okupilo se na petom Međunarodnom kongresu za zaštićena morska područja (IMPAC5).
Naučnici ističu da je skup ključan za uspostavljanje okvira za postizanje cilja zaštite 30 posto kopna i okeana do 2030. godine dogovorenog na COP15, prenosi Hina. To je golem korak za zaštitu okeana jer predviđa zaštitu tri puta veće površine u cilju očuvanja osjetljivih ekosistema i ugroženih vrsta.
Samit, koji se obično održava svake četiri godine, održava se sa zakašnjenjem od dvije godine zbog pandemije.
Okeani prekrivaju tri četvrtine Zemlje
Prema riječima organizatora, moraju se „preispitati politike, ekonomije, prioriteti i procesi na načine koji odražavaju važnu ulogu koju priroda ima u zdravlju ljudi, jednakosti, dobrobiti i ekonomskoj održivosti“.
Okeani prekrivaju tri četvrtine Zemljine površine i dom su četvrtine poznatih vrsta te apsorbiraju 30 posto emisija CO2 izazvanih ljudskom aktivnošću.
„COP15 obilježio je historijsku prekretnicu u zaštiti prirode, ali pritisak je sada ne samo na tome da se ostvari numerički cilj, nego da se to učini pravilno, da su naša zaštićena morska područja na pravim lokacijama i da se njima dobro upravlja“, rekao je Pepe Clarke iz organizacije World Wide Fund For Nature (WWF) za AFP.
Naučnici su identificirali područja bogata bioraznolikšću koja su jako ranjiva i zahtijevaju hitnu zaštitu.
„Sada treba razgovarati o uspostavljanju globalne mreže, ekološki reprezentativne i koja primjereno štiti cijeli niz tipova ekosistema“, rekao je Clarke. Posebno zato, dodao je, što će okeani koji budu zaštićeni i kojima se bude upravljalo na održiviji način biti otporniji na klimatske promjene.
UN uskoro o sporazumu za zaštitu otvorenog mora
Ako svijet i ostvari ambiciozan cilj zaštite 30 posto okeana do 2023. visokokvalitetnim zaštićenim morskim područjima, ciljevi okvira ne mogu se u cijelosti ispuniti bez odgovarajućeg upravljanja preostalih 70 posto okeana, upozorila je neprofitna organizacija Pew Charitable Trusts.
Po mišljenju Siana Owena, direktora Koalicije za očuvanje dubokog mora (DSCC), „ključno je brzo i nedvosmisleno odbaciti i postojeće i industrije u nastajanju koje ugrožavaju duboki okean i da održivo upravljamo sa preostalih 70 posto“.
Države članice UN-a sastat će se ponovno krajem februara kako bi pokušale dogovoriti sporazum za zaštitu otvorenog mora i to bi u načelu trebala biti posljednja sjednica.
Zaštita međunarodnih voda, koje pokrivaju gotovo pola planeta, ključna je za zdravlje cijelog okeana i njegovu bioraznolikost, ali i za ograničenje globalnog zagrijavanja.
Vlade moraju ograničiti aktivnosti koje uništavaju i remete vitalne ekosisteme koji podržavaju život na Zemlji, poručeno je sa skupa u Vancouveru, prenosi Hina.