Spektakl u četiri zemlje

Piše: Tomislav Šoštarić
Po prvi puta u povijesti Eurobasket se organizira u gradovima u četiri zemlje – Njemačkoj, Francuskoj, Latviji i Hrvatskoj. Nakon što je, zbog ratnih djelovanja i političke krize, kao organizator otpala Ukrajina, od početka 2015. godine organizaciju Europskog prvenstva u košarci 2015. godine preuzeli su Zagreb, Berlin, Riga, Montpellier i Lille.
No, ne bi samo to trebalo biti povijesno – s obzirom da je natjecanje prošireno na 24 zemlje, očekuje se da će ovo biti najpraćeniji Eurobasket u povijesti, u skladu s kompleksnom organizacijom. Događaj će pratiti više od 1.000 akreditiranih novinara, snimatelja i fotografa, a očekuje se i golema TV gledanost, budući da se radi o mnogo zemalja sudionica.
Spektakularni stadion u Lilleu
Tako je, prema nekim informacijama, za ovo natjecanje još ranije prodano više od pola milijuna ulaznica, što je više od bilo kojeg prethodnog Eurobasketa, a kupljena su i prava na prijenos utakmica u više od 160 zemalja. Ovaj Eurobasket ujedno je i kvalifikacijski za Olimpijske igre u Rio de Janeiru 2016. godine.
Natjecanje po skupinama, koje počinje 5. rujna, održavat će se u zagrebačkoj Areni, O2 Mercedes-Benz Areni u Berlinu, u Areni Riga te u Park&Suites Areni u Montpellieru.
U Berlinu će se nadmetati Španjolska, Srbija, Turska, Italija, Njemačka i Island u skupini B. U Areni Riga u skupini D igrat će reprezentacije Litve, Ukrajine, Latvije, Belgije, Češke i Estonije. U francuskom Montpellieru u skupini A naći će se Francuska, Finska, BiH, Poljska, Izrael, Rusija.
Završnica, odnosno nokaut-faza i finale od 12. do 20. rujna, igrat će se u spektakularnom objektu u Lilleu.
Radi se o supermodernom stadionu Stade Pirre-Mauroy, koji se, po potrebi, natkriva i postaje dvorana, čija se podloga, igralište i tribine preslažu u skladu s vrstom sportskog natjecanja – od nogometa, preko košarke i rukometa do tenisa…
Svih pet dvorana su višenamjenske, tako da služe i za održavanje koncerata i sličnih događanja. Zagreb će u svojoj Areni, uz hrvatsku reprezentaciju, ugostiti izabrane vrste skupine C – Gruziju, Nizozemsku, Makedoniju, Grčku i Sloveniju.
Rigorozna pravila i zahtjevna organizacija
Prema prvotnom planu, željelo se u Hrvatsku dovesti i skupinu i završnicu – skupinu u Zadar, a završnicu u Zagreb. No, od toga se odustalo kada je Francuska izašla sa sličnim planovima.
Samo u Zagrebu Svjetska košarkaška federacija je odredila brojku od 200 akreditiranih novinara, a na organizaciji svakodnevno rade deseci ljudi.
Kako kaže Marino Zorko, press menadžer Eurobasketa u Zagrebu, organizacija, koja se provodi pod budnim okom FIBA-e, izuzetno je zahtjevna. Postoji stalna koordinacija, nadzor i posjete kontrolora iz FIBA-e, kako bi sve bilo uređeno prema strogo određenim i rigoroznim pravilima Federacije. Obavljen je niz manjih ili većih preinaka, jer FIBA-ina pravila moraju se provesti na posve isti način u svih pet dvorana.
“Preinake su da bude jednoobrazno – i teren, i parket, i koševi su ti koje propisuje FIBA. Oni se postavljaju novi za Eurobasket, posebni… FIBA želi da kad se stave četiri ekrana na kojima će biti utakmice Montpellier, Berlin, Riga, Zagreb nema praktički razlike, potpuno mora biti sve usklađeno. Sve ono što vrijedi za organizaciju u Zagrebu, vrijedi i za Berlin – i obrnuto, za ostale gradove”, objašnjava Zorko.
Da nema Arene…
Jasna su i stroga pravila u vezi tribina za novinare, preko toga kakvo treba biti osvjetljenje u dvorani pa sve do distribucije ulaznica.
“To je FIBA-ino natjecanje i FIBA tu drži nad time, a Zagreb je samo dobio tu čast da može biti jedan od gradova domaćina”, kaže Zorko.
Da nema Arene Zagreb, glavni grad Hrvatske ne bi ni mogao konkurirati za ovakvo natjecanje, jer ne bi imao dvoranu dovoljnog kapaciteta. Kapacitet zagrebačke Arene je 13.500 mjesta. Za usporedbu, kapacitet dvorane u Berlinu je 13.650, u Rigi nešto manje – 12.500, dok najmanji kapacitet od svih pet dvorana ima ona u Montpellieru – 10.700 mjesta.
Turska odustala od domaćinstvaFIBA Europe, nakon oduzimanja domaćinstva Ukrajini, objavila je osam ponuda za potencijalne organizatore – Hrvatska, Finska, Francuska, Njemačka, Izrael, Latvija, Poljska i Turska.
Svi savezi su tijekom slanja kandidature mogli birati jednu skupinu grupne faze, jednu od skupina i završnicu, samo završnicu ili cijelo prvenstvo.
Hrvatska i Francuska su ponudile jednu skupinu grupne faze i završnicu, a Turska je ponudila organizaciju cijelog Eurobasketa.
Sve ostale države su ponudile da organiziraju samo grupnu fazu natjecanja.
Turska je naposlijetku povukla kandidaturu za domaćina bilo kojeg dijela turnira, dok je Hrvatska povukla kandidaturu za završnu fazu natjecanja i dobila organizaciju jedne skupine.
Francuska je tako ostala jedini kandidat za završnicu i jednu grupu.
Najveća dvorana/stadion, u Lilleu, u kojoj će se igrati najjači, završni dio natjecanja, ima kapacitet od 27.000 mjesta. Kapacitet je za ovu svrhu tamo prepolovljen u odnosu na stadionska natjecanja.
U Zagrebu je prošli tjedan igran pripremni turnir, tijekom kojeg je stigla kontrola iz FIBA-e. Zaključak, tvrdi Zorko, jest da je Zagreb ispoštovao sve uvjete te da se organizacija odvija nesmetano.
Zanimanje publike veliko
Zanimanje domaće publike je, kaže, veliko.
“Za utakmice Slovenije više nema ulaznica u slobodnoj prodaji, Grčka je na tom putu, a budući da je najveći broj ulaznica za hrvatske navijače za Sloveniju prodan u paketu s ostalima, očekuje se puna dvorana na utakmicama hrvatske reprezentacije.”
Prema nekim procjenama, organizacija Eurobasketa u Zagrebu, odnosno minimalni proračun organizacije, okvirno je postavljen na blizu milijun i pol eura. No, troškovi bi se mogli popeti i do pet milijuna eura. Ipak, država bi kroz potrošnju gostiju trebala vratiti investirano.
A kolika će zarada točno biti, teško je procijeniti. Zorko kaže da u procjeni provode suradnju sa stručnjacima s Kineziološkog fakulteta, jer osim zarade od ulaznica, veća zarada trebala bi biti upravo od dolaska stranih navijača i njihove potrošnje. A i kod njih je velik interes.
“Samo iz Slovenije je najavljeno da će po svakoj utakmici biti minimalno negdje između 5.000 i 6.000 ljudi. Naravno, kad se uzmu još i Grci i njihova zainteresiranost za košarku, doći će makedonskih navijača, Nizozemaca ćemo vidjeti koliko će doći. Ali, nemjerljivo je da je Zagreb uopće u tom krugu Francuske, Njemačke i Latvije. Latvija je bila prvi organizator Europskog prvenstva”, navodi Zorko.
Novo zanimanje za košarku
Zaraditi se, naravno, može i na sponzorima. Iako i nad time bdije FIBA.
“I tu je FIBA vrlo rigorozna, ona ima svoje sponzore i točno propisuje na što mogu sponzori računati koji se priključe”.
Najskuplja ulaznica za glavnu zonu u Zagrebu je 30 eura, manje nego što je to slučaj u nekim drugim gradovima domaćinima.
Oko dvorane i na središnjem zagrebačkom Trgu bana Josipa Jelačića bit će postavljene fan-zone, kao dodatni sadržaj.
Iako Hrvatska, kako kaže Zorko, nije posljednjih godina najbolji pokazatelj popularnosti košarke, sada ponovno ima dobru reprezentaciju i odlične igrače.
Sve to, zajedno s činjenicom da je Zagreb dobio organizaciju skupine za Europsko prvenstvo, ide u korist ponovnog buđenja zanimanja za ovaj sport, kojem je Hrvatska dala niz velikih imena, od kojih su neka već trajno zapisana u povijesti.
Izvor: Al Jazeera