Mađarska kupuje udio u azerbejdžanskom plinskom polju Šah Deniz

Proizvodni kapaciteti postrojenja na Šah Denizu trenutno iznose oko 79,5 miliona standardnih kubnih metara plina dnevno, odnosno gotovo 29 milijardi godišnje.

Mađarska će kupiti udio u azerbejdžanskom plinskom polju Šah Deniz kako bi osigurala opskrbu i zaštitu od oscilacija u cijenama (Maxim Shipenkov / EPA)

Mađarska će kupiti udio u azerbejdžanskom plinskom polju Šah Deniz kako bi osigurala opskrbu i zaštitu od oscilacija u cijenama, rekao je ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto na skupu u Bakuu.

Kupovina udjela zaštiti će Mađarsku od velikih promjena cijena energije, citiralo je mađarsko ministarstvo riječi ministra Szijjarta na brifingu u Bakuu, javlja Hina.

Mađarska i Azerbejdžan sklopile su “historijski sporazum”, zaključio je Szijjarto na zajedničkoj konferenciji za novinare s azerbejdžanskim domaćinom, ministrom vanjskih poslova Ceyhunom Bayramovim u Bakuu, prema saopćenju mađarskog ministarstva.

Plinskim poljem Šah Deniz upravlja britanski energetski div BP, vlasnik najvećeg, gotovo 30-postotnog udjela u konzorciju koji obuhvaća i azerbejdžansku državnu kompaniju Southern Gas Corridor i ruski Lukoil s udjelima od 20-ak posto.

Plin u Šah Denizu otkriven 1999.

Blizu je i turski Tuerkiye Petrolleri s udjelom od 19 posto, a najmanji vlasnički udio, od 10 posto, drži Nyco.

Plin je u polju Šah Deniz u Kaspijskom moru otkriven 1999. godine, na dubini od 50 do 500 metara, navodi se na mrežnim stranicama BP-a.

U prvom kvartalu ove godine polje je proizvelo sedam milijardi standardnih kubnih metara plina i više od milion tona plinskog kondenzata.

Proizvodni kapaciteti postrojenja na Šah Denizu trenutno iznose oko 79,5 miliona standardnih kubnih metara plina dnevno, odnosno gotovo 29 milijardi godišnje, prema podacima britanske kompanije.

Opskrba plinom pitanje nacionalnog suvereniteta

Szijjarto je u Bakuu istaknuo da Mađarska opskrbu energijom smatra pitanjem nacionalnog suvereniteta.

Sigurna i povoljna opskrba iziskuje, između ostalog, otpor “izuzetno agresivnom pritisku” Evropske unije koja od članica traži da postupno iz energetskog miksa isključe prirodni plin, rekao je mađarski ministar.

Taj će “iskonstruirani, nerealni, ideološki” cilj ozbiljno naštetiti konkurentnosti zemalja EU-a, naglasio je Szijjarto, predlažući da se umjesto toga modernizira energetska infrastruktura kako bi se omogućila diversifikacija.

Mađarska ulaže velike napore kako bi diversificirala opskrbu, što po njegovim riječima podrazumijeva proširivanje lepeze resursa, a ne “zamjenu postojećih resursa drugima”.

MOL posluje u Azerbejdžanu od 2019.

Szijjarto je napomenuo da je EU uskratio podršku širenju mreže u jugoistočnoj Evropi, uz obrazloženje da bi prirodni plin ionako za 15 godina trebao biti postupno isključen iz energetskog miksa.

“Čak i ako se to zaista dogodi, pred nama je još 14 godina”, naglasio je mađarski ministar.

Mađarska energetska kompanija MOL posluje u Azerbejdžanu od 2019. godine kroz kupnju 9,57 posto udjela u naftnom polju Azeri-Chirag-Gunashli (“ACG”) i 8,9 posto udjela u naftovodu Baku-Tbilisi-Ceyhan (“BTC”) koji transportira sirovu naftu u tursku luku Ceyhan na Sredozemnom moru.

MOL je treći najveći partner u tom polju, kojim također upravlja BP, stoji na mrežnim stranicama mađarske kompanije.

Izvor: Agencije