Pola milijarde eura stranih investicija u BiH za šest mjeseci

Najviše investicija stiglo je iz Austrije, Hrvatske, Srbije i Slovenije. U odnosu na druge zemlje regije, BiH zauzima treće mjesto po registriranim stranim ulaganjima, nakon Srbije i Albanije.

Najviše ukupnih stranih investicija registrirano je u području financijskih usluga, zatim u telekomunikacijama i trgovini na veliko (Fena)

U prvih šest mjeseci ove godine registrirano je 1.041.700.000 konvertibilnih maraka (533 miliona eura) stranih ulaganja u Bosni i Hercegovini, što predstavlja povećanje od 30,4 posto u odnosu na isti period prošle godine, objavila je Centralna banka BiH.

Iz Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH (FIPA) ocijenili su za Fenu kako navedeni podaci potvrđuju trend rasta stranih investicija u prvoj polovici ove godine. Međutim, dodaju, ostaje za vidjeti kakva će biti kretanja do kraja godine.

Najviše ukupnih stranih investicija registrirano je u području financijskih usluga, zatim u telekomunikacijama i trgovini na veliko. Na ta tri područja, ističe FIPA, odnosi se gotovo 40 posto iznosa investicija.

„Prema grupama djelatnosti, u okviru proizvodnje (primarna, industrijska i proizvodnja struje) investirano je 37,7 posto od ukupnih direktnih stranih investicija u BiH, slijedi bankarski sektor sa 19,6 posto, trgovina 14,3 posto i telekomunikacije (ICT) 11,4 posto“, kažu iz Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH.

Brojni problemi za investitore

Pritom napominju kako je najviše investicija stiglo iz Austrije, Hrvatske, Srbije i Slovenije. U odnosu na druge zemlje regije, Bosna i Hercegovina zauzima treće mjesto po registriranim stranim ulaganjima, nakon Srbije i Albanije.

Istodobno, strani investitori koji žele ulagati u Bosnu i Hercegovinu naviše se žele na dugotrajne procedure za dobivanje građevinske dozvole, upotrebne dozvole, urbanističke suglasnosti i sporost sudova.

Također se žele i na dugotrajne procedure vezane za naplatu potraživanja i za izdavanje PDV broja, parafiskalne namete, neusklađene propise, nedostatak poticaja, nedostatak pravne zaštite, neusklađenost obrazovanja s potrebama tržišta radne snage, odliv radne snage, itd.

Izvor: Agencije