Šarović: Mangupa će uvijek biti, ali ćemo spriječiti varanje

Razgovarao: Mladen Obrenović

Nakon što je Rusija ukinula zabranu uvoza voća i povrća iz Bosne i Hercegovine, pred bh. proizvođačima je nova prilika da se predstave i pozicioniraju na ruskom tržištu, ukazuje ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović. No, da bi u potpunosti uspjeli, kaže kako zloupotrebe treba svesti na najmanju moguću mjeru, a dogovorena pravila poštovati.

Osim o šansama bh. poljoprivrednika i izvoznika, Šarović za Al Jazeeru govori i o aktualnom političkom trenutku nakon lokalnih izbora i najava mogućeg prekomponiranja vlasti na državnom nivou.

• Izvoz voća i povrća iz Bosne i Hercegovine u Rusiju ponovno je omogućen. No, nakon te dobre vijesti, logičnim se nameće pitanje hoće li odgovarati onaj tko je varao?

– Privremena zabrana nastupila je radi sumnje ruske strane da Bosna i Hercegovina, odnosno njeni izvoznici možda ne izvoze voće i povrće koje je bosanskohercegovačkog porijekla. Zbog te sumnje ruska služba za veterinarski i fitosanitarni nadzor obavila je inspekcijsku provjeru u BiH. Zabranu su prethodno stavili dok se ne uvjere u cjelokupan sistem naše zemlje. No, ono što je možda najvažnije jeste to da su u svojoj inspekciji utvrdili da ipak imamo dovoljno kapaciteta za povećanje izvoza u Rusku Federaciju i preko količina koje smo izvozili u prvoj polovini ove godine.

Nismo se konkretno bavili pitanjima istraga i to je u nadležnosti drugih institucija, inspektorata u Federaciji BiH i Republici Srpskoj, odnosno policije i drugih organa. Pitanje sumnji ostaje za njih i na nadležnima je da utvrde da li je i ko je eventualno varao, odnosno prepakivao robu. O tome Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa zaista nema saznanja i to nije u fokusu našeg interesovanja. Nastojali smo zabranu da ukinemo i u saradnji sa ruskom stranom unaprijedimo fitosanitarni sistem.

• Slažete li se da bi netko ipak trebao odgovarati?

– Svakako, ako je varao. Ne upirem prstom u bilo koga. Zbog jednog, dva ili tri mangupa trpi cijeli sistem i cijela zemlja. Imali smo zastoj koji je sigurno nanio štetu cjelokupnom poljoprivrednom sektoru u Bosni i Hercegovini.

• Iz svega se može izvući i neka pouka te se uspostaviti neka nova pravila ponašanja, izvoza većih količina, pa i ponovnog stjecanja povjerenja jednog velikog kupca, a to je sigurno Rusija. Na koji način bh. proizvođači i sama BiH sada mogu vratiti povjerenje ruskih kupaca i postoje li konkretne mjere koje se moraju poduzeti?

– Sa ruskom stranom smo, slično kao što je to prethodno ponuđeno Srbiji i Makedoniji, dogovorili pravila koja imaju za cilj da unaprijede pitanje fitosanitarnog sistema i nadzora, te pitanja transparentnog izvoza u Rusiju sa nekoliko osnovnih ciljeva – da obezbijedimo da proizvodi budu bosanskohercegovačkog porijekla, da odgovaraju zahtjevima i standardima koje traži ruska strana i da uspostavimo sistem kontrole, odnosno bazu podataka koja će omogućiti dnevnu kontrolu i uvid i ruske strane, i naše strane.

U tom smislu taj dokument, za razliku od ranije prakse kakvu smo imali do avgusta, ima stroži kriterijum po pitanju izdavanja fitosanitarnih sertifikata na što je ukazivala i ruska strana. Obavezuje i BiH, sve nadležne institucije na svim nivoima, da uspostave bazu podataka i registar izvoznika u Rusiju, zatim i registar proizvođača. Ukoliko izvoznik nije i proizvođač, a da bi se spriječilo prepakivanje, mora u sertifikat da unese ime proizvođača voća ili povrća koji se nalazi u registru. Cjelokupan proces izvoza u Rusku Federaciju i izdavanje sertifikata mora se voditi u jedinstvenoj bazi podataka u Upravi za zaštitu i zdravlje bilja. Novim sistemom nikome se ne oduzimaju nadležnosti.

Od ove štete, u najkraćem, izaći ćemo ipak sa unaprijeđenim sistemom i nakon otklanjanja barijera i zabrana za izvoz, nadležne institucije će uskoro sjesti kako bi se dogovorile o implementaciji protokola. Mislim da varanja nikada neće prestati, ali ćemo mogućnost za zloupotrebe smanjiti u odnosu na raniji period.

• Uvjereni ste da bh proizvođači sad mogu popraviti svoj imidž i pojaviti se u većem broju i s većim količinama proizvoda i na drugim tržištima, ne samo na ruskom?

– Ulazimo u jedan bolji i zdraviji period u kojem će pravi proizvođači prepoznati svoju šansu. Standardi ruske strane su najmanje na nivou standarda Evropske unije, ako nisu i strožiji. Oni se moraju poštovati. Količine koje izvozimo u Rusiju mogu se u skoroj budućnosti udvostručiti čak i utrostručiti u odnosu na isporučene ove godine. Stvarno sam optimista jer će se uvesti više reda u nastojanju da uspostavimo bolji sistem što bi trebalo da bude samo na korist proizvođača.

• Ako se odmaknemo od priče o izvozu u Rusiju i posvetimo svakodnevnoj politici ne možemo se odmaknuti od rezultata posljednjih lokalnih izbora i događanja na političkoj sceni nakon njih. Srpska demokratska stranka (SDS), čiji ste član, ide na unutarstranačke izbore, nakon što je Mladen Bosić podnio ostavku. Zašto se niste kandidirali za lidersku poziciju?

– Mladen Bosić je odlučio da se povuče smatrajući to korisnim za stranku, ali to je uvijek rizična varijanta. Smatrao sam da ne treba da žuri, jer nije imao previše oponenata bar u ovoj strukturi SDS-a. Insistirao je na tome i izbor prvog čovjeka stranke je postala neminovnost. Procjena je unutar stranke da bi u liku Vukote Govedarice dobili tu potrebnu energiju, ali ostajući pri sadašnjim prioritetima SDS-a – Savez za promjene i zajedničko učešće u državnim institucijama.

U tom smislu i moj je stav bio da osoba koja dođe na čelo stranke mora više da boravi u Banjaluci i to je fokus budućeg rada pred opšte izbore. Predsjednik SDS-a treba da bude figura potpuno posvećena tome i bio bi preveliki rizik da bilo ko od nas uz ove funkcije koje ima preuzme i poziciju predsjednika SDS-a. To su bile naše procjene i otuda većinski stav da se okupimo oko imena Vukote Govedarice za koga vjerujem da će biti jednoglasno ili bar velikom većinom izabran na nedjeljnoj skupštini u Banjaluci.

• Kako komentirate posljednje zajedničke istupe Milorada Dodika i Dragana Čovića koji su, možda, nagovijestili moguće prekomponiranje odnosa na državnom nivou i ulazak Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) u vlast?

– Teško je to izvodljivo, vrlo teško i složeno. Ne vjerujem u sve to, iako je običaj političara i stranaka u BiH da stalno govore o prekompozicijama. Mislim da je to loše jer nema nekog kontinuiteta. Vjerovatno se u nedostatku pravih tema priča o tome. Smatram to lošim jer mislim da se trebamo takmičiti u nečem drugom i ne svaki mjesec da pričamo o prekompoziciji vlasti. Takve priče ukazuju na nesposobnost političara da pažnju javnosti usmjere na ključne teme koje su potrebne cijelom društvu, svakom entitetu, svakom narodu, svakoj zajednici.

Zbog toga sam i zagovornik da izbore nemamo svake dvije godine, nego svake četiri jer bi to bilo suštinski bitno. Postoje strukture kojima odgovara da sve to bude svake dvije godine, jer od dvije godine najmanje jednu potroše u kampanji u kojoj pričaju praznu priču, kako bi to naš narod rekao. Čak sam i za to da vrijeme objavljivanja izbora i izbornu kampanju smanjimo na najmanju moguću mjeru i da javnost i građane poštedimo svega onoga čega su se nagledali pred izbore.

• Ništa nije nemoguće očekivati od političara u BiH, zar ne?

– Ovakva politika kakvu neki vode je vrlo rizična, jer može da nam se obije o glavu. Očigledno je da možete izmisliti još jedan referendum 2018. godine i ne treba da vodite kampanju, nego ćete ovaj jadni narod povesti u tu nekakvu priču. Političari bez ideje i programa šta treba ovoj zemlji su se izvježbali samo kako da prevare narod. Sve su ovo čiste manipulacije i prevare. To je potpuno jasno.

Izvor: Al Jazeera