Levy: BiH apsolutna žrtva posljednjeg rata

BiH mora ući u EU, smatra Levy (EPA)

Francuski filozof i pisac, kritičar društva, zagovornik etike i pravde, istaknuti novinar i počasni građanin Sarajeva Bernard-Henri Levy doputovao je ovog vikenda u Sarajevo kako bi prisustvovao pretpremijeri predstave “Hotel Evropa”, koju je napisao, a koju je režirao bh. reditelj Dino Mustafić.

Svjetska pretpremijera predstave “Hotel Evropa”, koja govori o odnosu Evrope prema Bosni i Hercegovini, bit će upriličena u Narodnom pozorištu u Sarajevu 27. juna.

Levy kaže da je to pozorišna predstava o Evropi koja je danas bolesna, bez snage i koja je nagrižena suverenizmima, populizmima, neofašizmima današnjice. Napuštanjem Bosne od Evrope u vrijeme kada je BiH bila pod bombama, počeo je taj pad njenih vrijednosti – nelagoda, potop…

“Tekst predstave je monolog. Na sceni je samo jedan lik Jacques Weber. Bilo mi je vrlo važno da svjetska pretpremijera ove predstave bude u Sarajevu. Ovaj grad mi je toliko toga dao. Bio je i ostao jako važan u mom životu. Status ‘Počasnog građanina Sarajeva’ najveća je čast koja mi je mogla biti učinjena. Htio sam da nešto uradim zauzvrat: prije Pariza, prije venecijanskog Fenicea, prije New Yorka, prije velike evropske turneje sljedeće zime, htio sam da svjetska pretpremijera predstave, kojoj sam se u potpunosti predao i koja mi mnogo znači, bude upravo u Sarajevu”, ispričao je Levy u razgovoru za agenciju Fena.

Govoreći o saradnji s Dinom Mustafićem, tvrdi da to nije bio izbor, već da je to bilo neophodno. Upoznali su se, kaže, u vrijeme rata kada je snimao film ”Bosna”. Mustafić je tada s bh. rediteljem Danisom Tanovićem snimao borbe i dešavanja u Sarajevu za arhiv bh. vojske.

“Od tada se nisam prestao diviti njegovom talentu i slijedio sam njegov rad. Čim je tekst predstave bio napisan, prva stvar koju sam uradio, bila je da ga vidim i da mu predložim da radimo zajedno”, naglasio je Levy.

‘Pravilo tri cjeline’

Na pitanje zašto predstava ima naziv “Hotel Evropa”, Levy napominje da se radnja predstave dešava u jednoj sobi, zapravo riječ je o starom pravilu tri cjeline.

“Cjelina akcije: jedan čovjek pokušava napisati govor o Evropi. Cjelina vremena: dva sata koja su mu potrebna da bi našao dobar putokaz i ideju za taj govor. Cjelina mjesta: ta soba, ta malena gostinjska soba koju je poznavao u svojoj mladosti, u vrijeme rata i u koju ponovno dolazi. Također, imao sam u mislima i pravi hotel ‘Evropa’, ovaj u Sarajevu, u kojem sam bio u maju 1992, tokom mog prvog boravka u opkoljenom gradu. Ubrzo nakon toga hotel je izgorio i na neki način odajem mu počast”, ispričao je Levy.

Budući da je Levy nekoliko puta naglašavao kako je ulazak BiH u Evropsku uniju hitnost, koliko za BiH toliko i za Evropu, ponovio je kako bi bila sramota da BiH bude posljednja koja će postati članica EU-a.

Za Levyja, BiH je bila apsolutna žrtva posljednjeg rata. Patila je kako nijedna nacija nije patila u Evropi od Drugog svjetskog rata, a smatra da je toliko patila, velikim dijelom, zbog svoje istrajne posvećenosti vrijednostima građanskog, multietničkog društva i vrijednostima tolerancije, što su na kraju i vrijednosti same Evrope.

“Kako onda opravdati ovu dodatnu nepravdu koja joj se čini? Kako ćemo objasniti budućim generacijama da je zemlja žrtva agresije ušla u Evropu poslije svojih agresora? To je nezamislivo”, podvukao je Levy.

Mišljenja je da su odnosi između Evropske unije i BiH nezdravi, a to je uvijek tako kada se neko osjeća krivim jer je, za Levyja, Evropa kriva u slučaju BiH i to osjeća i zna.

‘Evropa se stidi’

“Stid ju je zbog onog što je uradila ili, u svakom slučaju, dopustila da se uradi prije dvadeset godina. I onda, umjesto da to popravi, ona još ide u narednu grešku. To je kao i u životu. Uvijek se loše odnosimo prema ljudima kojima smo učinili nešto loše. Njihov pogled nam je nepodnošljiv. Također, nepodnošljiva nam je i slika nas samih u njihovim očima. Onda, da bismo zaboravili, ocrnjujemo ih. Da bismo izbrisali našu krivnju, njima spočitavamo izmišljenu krivnju”, kazao je Levy.

Osvrnuo se i na brojne događaje koji će biti održani u Sarajevu u povodu obilježavanja stogodišnjice početka Prvog svjetskog rata.

Rekao je da sve to nije dovoljno jer događaji, prema onome što zna, nemaju ni širinu ni ambiciju koje zaslužuje ovaj veliki evropski glavni grad kakav je Sarajevo uvijek bio i koji i dalje mora biti.

Izrazio je nadu da će šefovi država i vlada posjetiti Sarajevo.

Levy smatra da bi Sarajevo trebala posjetiti njemačka kancelarka Angela Merkel ili predsjednik Francuske Francois Hollande koji je, kako je rekao, iskreni prijatelj BiH.

U Sarajevu će 28. juna biti zvanično pokrenuto potpisivanje peticije pod nazivom “Milion potpisa za ulazak Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju”, što je Levy inicirao. Najavio je da će tog dana u Narodnom pozorištu u jutarnjim satima biti objavljena imena prvih potpisnika peticije – prijatelja BiH i ove ideje.

“Za sada smo na početku, ali očekujemo milion potpisa. Siguran sam u to, prije svega zato što ću uraditi sve što je potrebno i uložiti svu svoju energiju, kao i moji prijatelji Florence Hartmann i Gilles Hertzog koji su uz mene u ovom projektu. BiH u Evropi ima više prijatelja nego što se to misli. Uvijek je isto. Kao i u vrijeme rata od 1992. do 1995. godine, imate bezosjećajne vlade i i birokratije, a zatim imate i javno mnijenje, tu veliku bosansku partiju evropskog javnog mnijenja koje će se mobilizirati oko ove ideje”,  istakao je Levy.

Kao veliki prijatelj BiH, kaže da ga bez sumnje vežu sjećanja na dio njegove mladosti, koji je proveo u toj državi.

Levy smatra da ono što se odigrava u BiH izlazi izvan regionalnog okvira i ima veliki utjecaj na univerzalne vrijednosti, što ga motivira da se na svakom koraku zalaže za dobrobit građana te države.

“Ljudi koji su se 1936. godine angažirali u Španiji, imali su vjerovatno sličan osjećaj, ličnu povezanost, skoro fizičku, s tim narodom i tim ciljem, ali tu je i ideja da fašizam ne bi doživio trijumf koji je doživio, da bi se lice svijeta promijenilo da smo podržali španske republikance”, rekao je Levy.

Na kraju je poručio da je BiH duša Evrope i njeno srce, ali “ako je ne budemo čuvali, ako vrlo brzo ne korigiramo pravac, ona može postati i njen grob”.

Izvor: Agencije