Još uvijek nejasna sudbina 7.600 nestalih tokom rata u BiH

Tri decenije od okončanja rata, u Bosni i Hercegovini se još uvijek traga za 7.600 osoba koje su registrirane kao nestale tokom ratnih sukoba, a članovi njihovih porodica u utorak su istakli kako je to nedopustivo i predstavlja najgori oblik kršenja ljudskih prava njihovih porodica, prenosi agencija Hina.

Povodom 10. decembra koji se obilježava kao Međunarodni dan ljudskih prava, u Sarajevu je održana posebna sjednica Savjetodavnog odbora Instituta za nestale osobe BiH (INO) čija je predsjednica Aljonka Dželetović kazala kako nerazjašnjena sudbina hiljada nestalih u ratu predstavlja najdrastičnije kršenje ljudskih prava.

“To je nedopustivo i za to nema opravdanja”, istakla je Dželetović, pozivajući sve koji nešto znaju o skrivenim pojedinačnim ili masovnim grobnicama da taj podatak prijave i omoguće rješavanje ovog problema.

Prigovorila je i bosanskohercegovačkim vlastima da ne poduzimaju dodatne napore na rješavanju sudbine nestalih iako im je to zakonska obaveza.

Nekoliko stotina nestale djece

Direktorica INO-a Saliha Đuderija ustvrdila je, pak, da tijela vlasti čine sve što mogu, ali se suočavaju s brojnim poteškoćama.

“Mi činimo puno, ali to nije dovoljno”, kazala je Đuderija podsjećajući kako je prijavljen nestanak više od 30.000 osoba iz BiH tokom sukoba od 1991. do 1995. godine, a pronađeni su i identificirani ostaci njih gotovo 80 posto.

Slaže se kako je podatak o 7.600 osoba koji se i danas smatraju nestalima, u vremenu kada su dostupne brojne suvremene metode traganja i identifikacija, teško shvatiti, no i ona misli kako je najveći problem šutnja svjedoka.

“Među nestalima je i nekoliko stotina djece”, podsjetila je, apelirajući na savjest očevidaca zločina.