Ustavni sud BiH objavio odluku o apelaciji Solaka i Novalića

Ustavni sud Bosne i Hercegovine usvojio je apelaciju Fikreta Hodžića i pravnog lica “F. H. Srebrena malina” te utvrdio povredu prava na pravično suđenje tih apelanata koji kažu da nisu znali za šta se terete.

Sud Bosne i Hercegovine osudio je bivšeg federalnog premijera Fadila Novalića, direktora Federalne uprave civilne zaštite Fahrudina Solaka i vlasnika firme “F. H. Srebrena malina” Fikreta Hodžića na ukupno 15 godina zatvora za zloupotrebe prilikom nabavke respiratora vrijednih 10,5 miliona maraka tokom pandemije COVID-19.

Ustavni sud smatra da iz dostavljenih presuda nije otklonjena sumnja u to da su ti apelanti prvi put suočeni s pravnom kvalifikacijom djela za koje su osuđeni u prvostepenoj presudi, te da zbog toga nisu mogli pripremiti odbranu. Stoga je Ustavni sud odlučio da predmet u tom dijelu vrati Sudu BiH koji će otkloniti utvrđenu povredu prava tih apelanata.

Osim toga, Ustavni sud je djelimično usvojio apelaciju Fahrudina Solaka i Fadila Novalića, te utvrdio povredu prava na pravično suđenje u vezi s presumpcijom nevinosti tih apelanata u postupku utvrđivanja „krivične optužbe“ u vezi s izjavama određenih javnih zvaničnika koje su davali tokom trajanja krivičnog postupka. U odnosu na ostale navode Fahrudina Solaka i Fadila Novalića apelacija je odbijena.

Mediji nisu utjecali na presudu

Ustavni sud je, između ostalog, zaključio da su ti apelanti osuđeni za djelo za koje su bili i optuženi, te da sud određenim izmjenama u presudi nije narušio subjektivni ni objektivni identitet optužnice, o čemu je Sud Bosne i Hercegovine dao detaljno i jasno obrazloženje.

Dalje, u ovoj odluci Ustavni sud je istakao da je sud sveobuhvatnom analizom dokaza koje je prihvatio i ocijenio, kako pojedinačno tako i u međusobnoj vezi, došao do zaključka da su Fahrudin Solak i Fadil Novalić počinili krivično djelo koje im se stavlja na teret, te da ništa ne ukazuje da je došlo do povrede principa in dubio pro reo.

U odnosu na javno objavljivanje presude Ustavni sud je utvrdio da je presuda suda javno objavljena čitanjem izreke presude te da su bile pozvane stranke i javnost. To što sud tom prilikom nije pročitao cijelu izreku, odnosno što je ispustio određene dijelove izreke presude, ne može voditi zaključku o kršenju prava na objavu presude.

Apelanti su upoznati s odlukom, a Sud BiH je utvrdio da je izvornik presude identičan pismenom otpravku.

U odnosu na pisanje medija, Ustavni sud smatra da ništa ne može dovesti do zaključka da je zbog pisanja medija o ovom postupku donesena osuđujuća odluka, odnosno da je to imalo utjecaja na sud pri odlučivanju, saopćeno je iz te institucije.