Varhelyi: Iz BiH dolaze pozitivni signali, ali nema olakšanja uslova

Mislim da je BiH veoma ozbiljno shvatila ponudu koju smo stavili na sto, rekao je evropski komesar za proširenje.

Oliver Varhelyi: Ruska agresija na Ukrajinu je pojačala interes za proširenje Evropske unije prema zemljama Zapadnog Balkana (EPA)

Komesar za proširenje Evropske unije Oliver Varhelyi izjavio je danas da u Bosni i Hercegovini dosad nije viđeno tako brzo formiranje vlade i širok politički odgovor, ocjenjujući da se u BiH pojavljuju pozitivni signali.

Odgovarajući na pitanja zatupnika u Evropskom parlamentu (EP) na plenarnoj sesiji, Varhelyi je naveo da se dogovor pravi i u entitetu Federacija BiH “i to dosta brzo”, što je, kako je dodao, prvi put u proteklih pet godina.

“Mislim da je BiH veoma ozbiljno shvatila ponudu koju smo stavili na sto. A to uključuje i Republiku Srpsku zato što su i oni dio ovog formiranja vlade. Razumije se, to ne znači da će uslovi biti olakšani”, istakao je evropski komesar, prenosi Tanjug, uz napomenu da su uslovi za sljedeći korak jasni i uključuju osam kriterija plus jedan, što se treba ispuniti.

“Postoji i 14 prioriteta koji se trebaju ispuniti da bi se prešlo na pregovore. Jasno je da je zemlja izgubila pet godina. I nema još pet godina za gubljenje. Mladi napuštaju zemlju, ekonomska osnova je slaba i zato je Bosni i Hercegovini potrebna Evropa. Bilo mi je drago kada sam vidio da koalicioni dogovor počinje sa evropskom perspektivom. To također znači da moraju odabrati naše vrijednosti i pravila“, poručio je Varhelyi.

‘Odlikovati Putina znači izolaciju rukovodstva RS-a’

Na pitanje zastupnice iz Nizozemske da iznese svoj stav u vezi sa ponašanjem predsjednika entiteta Republika Srpska Milorada Dodika povodom odlikovanja koje je dao ruskom predsjedniku i da li će RS nastaviti dobijati sredstva iz fondova EU-a, komesar je ponovio izjavu koju je dao u januaru, da odlikovati Putina znači izolovati rukovodstvo Republike Srpske u međunarodnoj zajednici, kao i da u EU nema mjesta za odlikovanje nekoga ko naručuje rušenje zemlje i ubijanje njenih ljudi.

“Ovaj postupak je žalosan i pogrešan. To je izjava koju smo dali tog dana i ona još uvek važi. Što se tiče fondova za Republiku Srpsku, oni su suspendovani zbog secesionističkog ponašanja rukovodstva Republike Srpske i napuštanja institucija BiH. Naš uslov za fondove je bio da se predstavnici Republike Srpske vrate u institucije i to je još uvijek na snazi“, naglasio je komesar.

Podvukao je da status kandidata nalaže viši stepen odgovornosti za državu koja ga je dobila, ali i više odgovornosti i od strane EU-a.

Varhelyi je rekao u da će Srbija ispuniti sve kriterije Evropske unije u oblasti pravosuđa, ako ispuni elemente ustavne reforme pravosuđa koje je usvojila.

Odgovarajući na pitanja evropskih zastupnika Varhelyi je rekao da će do kraja mandata ove Evropske komisije jedna zemlja sa Zapadnog Balkana biti spremna da postane članica Unije, ali nije kazao na koju zemlju misli, piše Tanjug.

Sve zemlje Zapadnog Balkana, uključujući Srbiju, Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu, Albaniju, Sjevernu Makedoniju i Kosovo žele postati članicom Evropske unije, ali je taj proces zaustavljen dijelom zbog nedostatka volje za proširenjem u Uniji, a dijelom zbog sporih reformi koje provode vlade u zemljama kandidatima.

Važna reforma pravosuđa u Srbiji

Prije nego postanu članice Unije, zemlje kandidati moraju uskladiti svoje zakonodavstvo sa 27-članim blokom.

„Reforma pravosuđa u Srbiji je bila izuzetno važna i bila su potrebna velika politička ulaganja da se to dobije, ali sada je ona tu. Za ovu veliku reformu bio je potreban nacionalni referendum. Parlament je prešao na sljedeći korak nedavno, a to je usvajanje zakona da bi se reforma primjenila. Put je još dalek i ako Srbija ispuni sve elemente ove reforme, onda bi to bilo dovoljno što se tiče pravosuđa“, rekao je Varhelyi.

Što se tiče medija, Varhelyi kaže da je pred Srbijom dugi spisak onoga što treba da se uradi.

„Mi smo sa Srbijom napravili putokaz za ove reforme. Ovaj putokaz je direktno pod nadzorom premijerke. U Beogradu je svima jasno da je ovo dio temeljnih klastera u pregovorima za članstvo sa EU. Pomažemo lokalnim medijima s našim fondovima i mislim da to treba da donese medijsku ravnotežu u Srbiji“, rekao je on.

Na pitanje hrvatskog zastupnika Valtera Flege o procesu integracije zemalja Zapadnog Balkana u posljednjih deset godina, komesar je izjavio da nije zadovoljan, ali da je to prioritet Unije i da smatra da će do kraja mandata ove EK, jedna zemlja sa Zapadnog Balkana, biti spremna da postane EU članica.

„Zanimljivo je to što je ruska agresija na Ukrajinu samo pojačala interes za proširenje prema zemljama Zapadnog Balkana“, rekao je on, napominjući da to nije dovoljno i da se sada mora krenuti u akciju.

“Zbog toga smo izašli sa važnim ekonomskim planom ne samo da bismo ubrzali proces širenja, nego i da što prije pomognemo tim državama da postignu standarde. Mi se bavimo ključnim izazovima ove regije. Najranljivija tačka regije je energetika i ključni prioritet je da nađemo alternativne puteve za snabdijevanje za Zapadni Balkan. Na tome radimo. Mogu da vam kažem da ćete do kraja mandata ove Komisije da vidite da se Zapadni Balkan brže razvija i približava svim strandardima nego što je ta bio slučaj dosad“, rekao je Varhelyi.

Izvor: Agencije

Reklama