Početak suđenja Dodiku 22. novembra

Slučaj protiv predsjednika bh. entiteta RS vodi se zbog neprovođenja odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice Christiana Schmidta.

Milorad Dodik se ranije na Sudu BiH nije izjasnio o optužnici, ustvrdivši da ne razumije šta u njoj piše (Armin Durgut / PIXSELL)

Glavni pretres u sudskom postupku protiv Milorada Dodika i Miloša Lukića zakazan je za 22. novembar, u slučaju koji je pred Sudom Bosne i Hercegovine vodi protiv predsjednika bh. entiteta Republika Srpska i v.d. direktora Službenog glasnika RS-a, zbog neprovođenja odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Christiana Schmidta.

Dodik se ranije ovog mjeseca na Sudu Bosne i Hercegovine nije izjasnio o optužnici, ustvrdivši da ne razumije šta u njoj piše i dodavši da vjeruje da je osuđujuća presuda već donesena.

“Nisam razumio i shvatio na čemu je to [optužnica[ zasnovano”, izjavio je on novinarima po izlasku iz sudnice u Sarajevu.

Požalio se kako u sudnici nije bilo zastave RS-a te kako su mu pokušali “uvaliti optužnicu na latinici”, a on traži da bude na ćirilici, koju, kako tvrdi, jedino razumije.

Nakon ročišta, Dodik je kazao kako Sud i Tužilaštvo Bosne i Hercegovine smatra neustavnim i nezakonitim, a ponovo je tvrdio kako Schmidt nema ovlasti visokog predstavnika.

Najavio je kako će se ipak braniti tokom suđenja, iako vjeruje kako je osuđujuća presuda već donesena, i to pod utjecajem američkog ambasadora u Bosni i Hercegovini Michaela Murphyja.

Do pet godina zatvora i odlazak sa funkcije

Optužnicu protiv Dodika i Lukića Tužilaštvo Bosne i Hercegovine podiglo je na osnovu izmjena Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, koje je 1. jula nametnuo Schmidt i po kojima je nepoštivanje i neprovođenje njegovih odluka postalo krivično djelo, za koje se može dobiti od šest mjeseci do pet godina zatvora.

Osuđujuća presuda znači automatsku smjenu sa izabranih dužnosti, odnosno zabranu njihovog obnašanja.

Optužnica protiv Dodika i Lukića podignuta je u augustu, a Sud Bosne i Hercegovine potvrdio ju je 11. septembra.

Bio je to rezultat činjenice da je Dodik potpisao ukaz, a Lukić naložio objavljivanje odluke o stupanju na snagu dva zakona koje je krajem juna donijela Narodna skupština RS-a, nakon čega ih je poništio Schmidt.

Spornim zakonima donesenim na Dodikov poticaj, u RS-u su željeli blokirati provedbu presuda Ustavnog suda Bosne i Hercegovine te odluka visokog predstavnika.

Izvor: Agencije