Scholz: Samit Zapadnog Balkana kao podsticaj ‘Berlinskom procesu’
Njemački kancelar kaže da bi na samitu u novembru u Berlinu mogao biti postignut dogovor o daljim konkretnim koracima za evropske integracije regije.
Samit Zapadnog Balkana bit će održan u novembru u Berlinu, kako bi se dao novi podsticaj “Berlinskom procesu”, najavio jeu utorak njemački kancelar Olaf Scholz.
Nakon sastanka sa slovenskim premijerom Robertom Golobom u Berlinu, tokom kojeg je jedna od tema bilo i proširenje Evropske unije na Zapadni Balkan, rekao je da bi mogao biti postignut dogovor o daljim konkretnim koracima za evropske integracije Zapadnog Balkana.
Scholz je ukazao da je Zapadnom Balkanu 2003. godine obećana brza i realna EU perspektiva, ali je ocijenio da se od tada malo toga dogodilo, prenosi Tanjug, pozivajući se na agenciju STA.
‘Slijediti daleki i izazovni cilj’
Poručio je da bi Njemačka i Slovenija voljele sarađivati na davanju novog podsticaja procesu pristupanja Zapadnog Balkana EU, saopćila je njemačka vlada.
Golob, čija je ovo prva bilateralna poseta inozemstvu od kako je preuzeo mandat, kazao je da vjeruje da se moraju naći načini da zemlje Zapadnog Balkana preduzmu individualne korake i ostvare uspjeh na putu ka EU.
“Nažalost, ovaj proces, na način na koji je rađen, proces je koji je doveo do apatije u ovim zemljama jer je apsolutno prespor”, rekao je on.
Golob je ocijenio da bi se EU trebala usredsrediti na nagrađivanje Zapadnog Balkana za napredak na putu ka pridruživanju EU, kako bi se tim zemljama dao podsticaj da nastave slijediti taj “daleki i izazovni cilj”, navodi Reuters.
Kao primjer je naveo pitanje energetike i sugerirao da bi Sjevernoj Makedoniji moglo biti dozvoljeno da učestvuje u energetskim projektima širom EU-a čim ta država primjeni sva energetska pravila Unije.
O posljedicama rata u Ukrajini
Dvojica zvaničnika razgovarala su i o posljedicama rata u Ukrajini, prije svega energetskoj krizi, a Golob je ocijenio da je veoma ambiciozan, ali dostižan cilj da se zima preživi bez ruskog plina ukoliko Unija bude sarađivala.
Scholz je kazao da će EU morati da učini sve da smanji energetsku zavisnost od Rusije i ukazao na pokušaje da se uspostavi infrastruktura koja bi omogućila kratkoročno vađenje nafte i plina iz drugih izvora.
Dvojica lidera založila su se za to da se nastavi pružanje političke, vojne i humanitarne pomoći Ukrajini, kao i sankcije Rusiji.