Brammertz: Političari dovode u pitanje činjenice o ratnim zločinima

Iako postoje pozitivni pomaci u saradnji između BiH, Crne Gore i Srbije, tužioci u regiji izvještavaju da s Hrvatskom ne ostvaruju saradnju, kaže tužilac Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove.

Najznačajnije pitanje ostaje regionalna pravosudna saradnja, rekao je Serge Brammertz (irmct.org)

Tužilac Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove Serge Brammertz u ponedjeljak se obratio Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda u vezi s radom Tužilaštva.

Još jednom je upozorio na kontinuirano poricanje ratnih zločina i veličanje osuđenih ratnih zločinaca u zemljama bivše Jugoslavije.

U svim tim zemljama, naveo je, najviši politički lideri dovode u pitanje činjenice o počinjenim zločinima, hvale osuđene ratne zločince i stvaraju atmosferu poricanja i veličanja.

“To nisu riječi i djela marginalnih elemenata, već političkih i kulturnih centara društava u regiji“, naglasio je Brammertz, saopćeno je iz Mehanizma, prenosi Fena.

U Beogradu stotine murala ratnog zločinca

Rekao je da “građansko društvo” u Srbiji negira ratne zločine i slavi zločince, tvrdeći da “samo u Beogradu” ima “više od 150” murala bivšeg zapovjednika Vojske Republike Stpske (VRS) Ratka Mladića, pravomoćno osuđenog na doživotni zatvor zbog počinjenog genocida u Srebrenici i zlodjela počinjenih u Bosni i Hercegovini, prenosi Beta.

Negiranje zločina rašireno je, po Brammertzu, i u drugim zemljama bivše Jugoslavije.

Predsednik Hrvatske Zoran Milanović “nastavlja dovoditi u pitanje da je u Srebrenici počinjen genocid”, naznačio je glavni tužilac.

Bramerc je naveo da su “u [bh. entitetu] Republici Srpskoj visoki zvaničnici, uključujući premijera, hvalili ratne zločince osuđene pred Haškim tribunalom”.

Pozvao je sve zvaničnike i javne ličnosti u regiji da se ponašaju odgovorno i zatražio da međunarodna zajednica ozbiljno shvati ova pitanja.

Također, u pogledu bivše Jugoslavije, istakao je da najznačajnije pitanje ostaje regionalna pravosudna saradnja, koja je neophodna jer danas žrtve i počinioci često žive u različitim zemljama.

Naglasio je da, iako postoje pozitivni pomaci u saradnji između Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Srbije, “tužioci u regiji izvještavaju da s Hrvatskom ne ostvaruju potrebnu saradnju u predmetima koji se odnose na hrvatske osumnjičenikeˮ.

Ostale su hiljade neokončanih predmeta

Brammertz je, kako se navodi u saopćenju, objasnio da su ga hrvatske vlasti obavijestile da je istraga i krivično gonjenje njihovih državljana pitanje državne sigurnosti te ocijenio da “takav stav pretvara pravdu u političko pitanje, a trebalo bi se raditi samo o nepristranoj sudskoj procjeni dokaza i zakona“.

“Prije ulaska u Evropsku uniju Hrvatska je bila na čelu u promoviranju pravde i efikasne regionalne pravosudne saradnje. Nažalost, ona više ne igra tu ulogu“, kazao je, obavezavši se da će nastaviti razgovarati s hrvatskim vlastima.

Što se tiče nacionalnog krivičnog gonjenja zbog zločina počinjenih tokom sukoba na području bivše Jugoslavije, Brammertz je podsjetio Vijeće sigurnosti UN-a da još ima na hiljade predmeta koje treba okončati na nacionalnim sudovima.

Objasnio je da domaći tužioci i dalje traže ključnu pomoć od Tužilaštva i da će se taj trend nastaviti tokom narednih godina.

Izvor: Agencije