Stotine miliona eura u ilegalnim finansijskim tokovima u BiH, Crnoj Gori i Srbiji

Novi izvještaj Globalne inicijative protiv transnacionalnog organiziranog kriminala otkriva glavne pokretače i trendove ilegalnih finansijskih tokova u tri zemlje Zapadnog Balkana.

Korupcija ostaje ključni problem na Zapadnom Balkanu (Dubravka Petric/PIXSELL)

Milioni eura od ilegalnih finansijskih tokova (IFT) putuju kroz Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru i Srbiju svake godine, prema novom izvještaju Globalne inicijative protiv transnacionalnog organiziranog kriminala (GI-TOK).

“Kriminalno podzemlje pokreće svoj novac kroz svijet finansija, kako u regiji, tako i kroz offshore [firme]“, rekao je Robin Kartrajt, jedan od autora izvještaja koji je objavljen u srijedu.

Korupcija ostaje ključni problem na Zapadnom Balkanu, a posljednji izvještaj GI-TOK-a se fokusira na tri studije slučaja: finansiranje nevladinih organizacija u Bosni i Hercegovini, odbrambenu industriju Crne Gore i infrastrukturne investicije u Srbiji.

Pasivne državne institucije ograničenih kapaciteta

Također, izvještaj pokazuju da su državne institucije pasivne i ograničenih kapaciteta da adekvatno odgovore na ilegalne finansijske tokove.

“Slučaj Srbije je posebno interesantan jer se čini da je korupcija u infrastrukturi povećala cijene troškova za 20 do 30 odsto, ali nema institucionalnog odgovora koji bi to dokazao”, ističe Saša Đorđević́, koordinator Globalne inicijative za Srbiju i Crnu Goru.

Dodaje da “odbrambena industrija u Crnoj Gori zaslužuje veliku pažnju, s obzirom na slabu kontrolu rizika u nabavkama i upravljanju finansijama u zemlji”.

Što se tiče utaje poreza, izvještaj otkriva da je Zapadni Balkan svake godine uskraćen za 200 miliona eura od ilegalnog prometa duhana, kao i da se porez na dohodak izbjegava plaćanjem radnika u gotovini.

Naprimjer, u Bosni i Hercegovini skoro 30 odsto radne snage je neformalno zaposleno.

Obim ukupnog kriminala je veći nego se čini

Štaviše, izvještaj pokazuje da su milijarde eura uvoza podložne pogrešnom fakturiranju.

U vezi organiziranog kriminala u izvještaju se ističe da trgovina drogom, falsificiranom robom i krijumčarenje migranata stvaraju nezakonite finansijske tokove velikih razmjera.

“Tržište za krijumčarenje migranata u 2020. godini procijenjeno je na 8,5 do 10,5 miliona eura samo u Bosni i Hercegovini”, rekla je Anesa Agović, koordinatorica Globalne inicijative za Bosnu i Hercegovinu.

Vrijednost zarade od korupcije, utaje poreza i organiziranog kriminala koji se pere u ekonomijama Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Srbije procjenjuju se na dva do pet odsto godišnjeg bruto domaćeg proizvoda (BDP).

No, iako izvještaj jasno baca svjetlo na ovaj problem koji urušava zemlje na Zapadnom Balkanu, obim cijelog kriminala je vjerovatno i mnogo veći nego se čini, navode autori izvještaja.

Građevina, nekretnine, turizam, kockanje…

“Nedostatak podataka o svim komponentama i kanalima IFT-a, a posebno o pranju novca i kanalima trgovine, najvjerovatnije čini brojke predstavljene u izvještaju značajno potcijenjenim”, smatra Kartvajt.

Prema izvještaju, većina ilegalno stećenog novca ide u sektore građevine, nekretnina, turizma i kockanja.

U izvještaju se navodi da, uprkos značajnim naporima vlada da spriječe ovu vrstu kriminala, primjena novih zakona i propisa ostaje ograničena.

“Ovo obeshrabruje javni i privatni sektor od ulaganja u osnovnu infrastrukturu. I to lišava legalnu ekonomiju resursa koji su potrebni za održivi razvoj, poput ulaganja u zdravstvo, škole, socijalnu pomoć́ i javnu sigurnost“, kaže Kristina Amerhauzer, autorica izvještaja.

Štaviše, problem IFT-a nije dobro spoznat i nedovoljno je istražen.

Stimulirati efikasniju prevenciju i odgovore

“Nadamo se da ovaj izvještaj Globalne inicijative povećati svijest o problemu i stimulirati efikasniju prevenciju i odgovore”, rekla je Amerhauzer.

Izvještaj Ilegalni finansijski tokovi u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Srbiji: ključni pokretači i trenutni trendovi nastavak je izvještaja Globalne inicijative o IFT-u o finansijskim malverzacijama u zemljama Zapadnog Balkana, nakon što je isti izvještaj prethodno objavljen za Sjevernu Makedoniju, Kosovu i Albaniju.

Izvještaj se temelji na intervjuima rađenim sa zvaničnicima za borbu protiv pranja novca, policajcima, infrastrukturnim savjetnicima i predstavnicima civilnog društva širom regije.

Izvor: Al Jazeera