Balkan kao žarište organiziranog kriminala na EU granici
Interni dokumenti Evropske unije daju presjek aktivnosti organiziranih kriminalnih grupa u Evropskoj uniji ili povezanih s Unijom.

Zapadni Balkan, Turska, a u novije vrijeme i Dubai žarišta su organiziranog kriminala u blizini Evropske unije i omiljena prebivališta kriminalaca iz EU-a, iz kojih oni vode svoje ilegalne poslove, pokazuju interni dokumenti Unije u koje je uvid imao portal EUObserver.
U dokumentima koji daju presjek aktivnosti organiziranih kriminalnih grupa u EU ili povezanih s EU-om Zapadni Balkan se posebno navodi kao ruta za šverc droge, ali i kao dio “balkanskog kartela“, koji upravlja švercom kokaina, sjedište krijumčara migranata i izvor velikog dijela ilegalnog vatrenog oružja koje koriste kriminalne bande u Uniji.
Dokument, naslovljen “Operativni plan 2022. protiv visoko-rizičnih kriminalnih mreža“ sastavili su zvaničnici u Vijeću EU-a, zasnovan je na informacijama Europola, a podijeljen je zemljama članicama uoči razgovora o borbi protiv kriminala, prenosi Beta, pozivajući se na portal Euraktiv Srbija.
Značajan porast proizvodnje heroina u Afganistanu
U dokumentu piše da su policije devet članica EU-a, Norveške, Švicarske i SAD-a provele zajedničku operaciju “lociranja i izručenja takvih nedodirljivih iseljenih kriminalaca i konfiskacije njihove imovine“.
“Znamo da veliki broj vrlo traženih meta osmišljava i vodi svoje kriminalne aktivnosti dok prebivaju u zemljama (Dubai i Turska) koje su posebno privlačne za evropske iseljene krminalce”, navodi se u tom memorandumu.
“Pored krijumčarskih centara u EU, Dubai se profilirao kao ključna lokacija za glavne organizatore pranja novca povezanog s trgovinom kokainom u EU“, piše u drugom internom memorandumu Unije, sastavljenom 14. novembra.
Policija EU-a, kako se navodi u dokumentu, nastoji da s vlastima Dubaija postigne dogovor o kontroli sumnjivih brodskih kontejnera iz Pakistana, Irana i Afganistana, koji prolaze kroz tamošnju luku na putu za evropske destinacije.
U dokumentu se upozorava da dolazak talibana na vlast u Afganistanu znači da se može očekivati još intenzivniji šverc droge u EU.
“Značajan porast proizvodnje (heroina)…u prvom redu u Afganistanu, nosi sa sobom porast krijumčarskih aktivnosti prema EU“, piše u dokumentu.
Operacija protiv ‘globalne prijetnje balkanskog kartela’
U dokumentima se konstatira da u Afganistanu “ubrzano raste“ i proizvodnja metamfetamina i da će “nova politička situacija u Afganistanu zahtijevati od evropskih policijskih službi da posebnu pažnju obrate… na proizvodnju metamfetamina iz biljke efedra“.
Ipak, Turska ostaje glavni tranzitni put za šverc droge u EU, i to kako balkanskom, tako i južnokavkaskom rutom.
“Ukrajina, Bjelorusija i Azerbejdžan se koriste za skladištenje heroina namijenjenog EU“, ocijenili su evropski zvaničnici.
Istakli su zajedničku policijsku operaciju EU-a, SAD-a i Kolumbije protiv “globalne prijetnje balkanskog kartela“, sastavljenog uglavnom od “državljana Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Slovenije i Srbije“.
“Uvoz kokaina iz Južne Amerike u EU i zatim njegova dalja distribucija na evropskom narko-tržištu… osnovne su kriminalne aktivnosti te organizirane kriminalne mreže, kao i prateći oblici kriminala, kao što su ubistva i nasilje povezani s ratom bandi, korupcija i pranje novca“, piše u izvještaju EU-a.
Zapadni Balkan se u dokumentu spominje i kao izvor ilegalnog vatrenog oružja.
Precizirano je da “ručne bombe, koje se ilegalno krijumčare i koriste u nekim zemljama EU-a, po pravilu potiču iz Bosne i Hercegovine i drugih država Zapadnog Balkana“.
Uključeni pripadnici više od 180 različitih nacionalnosti
Pored toga, kriminalne bande sa albanskog jezičkog područja “seksualno iskorištavaju žrtve (trgovine ljudima) širom Evrope, a posebno na Kosovu, u Belgiji, Njemačkoj, Grčkoj, Italiji, Nizozemskoj, Sjevernoj Makedoniji, Norveškoj, Švicarskoj i Velika Britaniji“, piše u memorandumu.
U dokumentu se Turska i Zapadni Balkan navode i kao centri za krijumčare migranata, koji su u dosluhu s bandama iz Bjelorusije, Gruzije, Rusije i Ukrajine.
Dokumenti, međutim, pokazuju kako je ukupna slika kriminalnih aktivnosti na teritoriji EU-a daleko složenija.
“Priroda organiziranog kriminala zaista je globalna, a u težak i organizirani kriminal u EU su uključeni pripadnici više od 180 različitih nacionalnosti“, piše u dokumentu.
Tako se dodaje da su u trgovinu kokainom u EU sve više umiješane i osobe porijeklom iz Južne Amerike, što uključuje državljane Brazila, Kolumbije i Meksika.
Kokain iz Bolivije, Kolumbije i Perua u EU se uglavnom krijumčari preko Brazila i Ekvadora, ali i Argentine, Čilea, Paragvaja, Urugvaja i Venecuele.
Kriminalne grupe sastavljene od Vijetnamaca uglavnom se bave švercom tableta MDMA i trgovinom ljudima.
Isto tako je globalno i porijeklo žrtava trgovine ljudima, pošto se, uglavnom u zapadnim i sjevernim članicama EU-a, kao radna snaga eksploatiraju i žrtve iz istočnih članica Unije, ali i i zemalja s kojima se EU ne graniči i iz Azije.
Nasilje upereno i protiv novinara, advokata, posmatrača
Seksualna eksplotacija žrtva trgovine ljudima prisutna je u svim članicama, piše u dokumentima.
Kao zabrinjavajuća činjenica navodi se da je u nekim članicama EU-a zabilježen i porast nivoa nasilja vezan za trgovinu kanabisom, kao i da je u porastu broj nasilnih incidenata povezanih trgovinom kokainom.
Eskalirala je i priroda tog nasilja, koje je sada upereno i protiv novinara, advokata, ali i nevinih posmatrača i drugih koji nisu umiješani u trgovinu kokainom.
U ovom trenutku su, prema ocjeni zvaničnika EU-a, italijanska Ndrangheta i sicilijanska mafija “najmoćnije kriminalne grupe formirane po mafijaškom ili porodičnom obrascu” i one imaju članove koji su “naseljeni i aktivni u mnogim zemljama EU-a i trećim zemljama”.
Njihove aktivnosti sastoje se “prvenstveno od međunarodne trgovine i pranja novca u velikim razmjerama kroz otvaranje novih firmi”.