Jacques Chirac – mandat počeo pozivom na vojnu intervenciju u BiH

Jacques Chirac, nekadašnji predsjednik Francuske, koji je preminio u 86. godini, bio je poznat i po tome što je svoj prvi predsjednički mandat počeo pozivom SAD-u i Velikoj Britaniji da zaustave rat u Bosni i Hercegovini, napravivši tako zaokret u francuskoj politici koju je vodio njegov prethodnik Francois Mitterrand.

Kako piše The New York Times, Chirac, koji je na predsjedničku funkciju došao 1995, rekao je Washingtonu i Londonu da moraju biti odlučniji kad je riječ o vojnoj intervenciji da se okonča rat u Bosni i Hercegovini.

Samo nekoliko dana nakon početka mandata suočio se s diplomatskom krizom kada su srpske snage u maju 1995. zarobile francuske vojnike koji su služili u mirovnoj misiji UN-a. 

Novi predsjednik odgovorio je slanjem francuskih specijalnih snaga kako bi poslao poruku da se promijenio stav UNPROFOR-a prema sukobima u Bosni i Hercegovini.

Prema dokumentima CIA-e s kojih je skinuta oznaka tajnosti, a koje je N1 objavio 2015, u razgovoru s tadašnjim američkim predsjednikom Billom Clintonom Chirac govori da je zabrinut za Bosnu i Hercegovinu i dodaje da su pad Srebrenice, vjerovatni pad Žepe te ozbiljna prijetnja Goraždu veliki promašaj UN-a, NATO-a i svih demokratija. Taj razgovor desio se, kako se navodi, 1995. nakon što su snage Vojske RS ušle u Srebrenicu.

Počasni građanin Sarajeva

U februaru 2011. proglašen je počasnim građaninom Sarajeva.

Kako je navedeno u odluci, taj status dobio je zato što je tokom dva predsjednička mandata dao izuzetan doprinos završetku rata i uspostavljanju mira u Bosni i Hercegovini i bio inicijator formiranja snaga Evropske unije za brzu intervenciju, koje su odigrale značajnu ulogu u uspostavljanju mira u državi.

Komisija za izbor i imenovanja Gradskog vijeća obrazložila je da je Chirac pokazivao otvorenost i razumijevanje za probleme s kojima se Bosna i Hercegovina susreće te posebno za potrebu njenog približavanja evropskim i međunarodnim institucijama.

“Mi trenutno gledamo na televiziji kako Srbi odvajaju muškarce od žena, šaljući žene na silovanje i ubijajući muškarce koji su vojno sposobni. Prema mom mišljenju, više ne možemo stajati i gledati sve ovo. Prema tome, moramo okrenuti situaciju onako kako je bilo garantirano UN-om”, rekao je tada, navodi se u objavljenim dokumentima. 

Chirac je tada, navodno, rekao Clintonu da ne želi da Francuska bude kriva i da sve zavisi od toga hoće li SAD biti spreman sarađivati u sprečavanju etničkog čišćenja ili “ćemo samo sjediti skrštenih ruku, pustiti ljude da se ubijaju, a mi otići kući”.

Nekoliko mjeseci kasnije bio je domaćin potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma u Parizu, koji je prethodno dogovoren u SAD-u.

Politika Mitterranda

Posjetio je Sarajevo i Mostar 1998. kako bi pozvao na mir i pomirenje u Bosni i Hercegovini. Njegov prethodnik Francois Mitterrand prije toga je na nekoliko sati posjetio Sarajevo u junu 1992. kako bi pokušao ponovo otvoriti aerodrom u opkoljenom gradu da bi se dostavila humanitarna pomoć, međutim, nije uspio u toj misiji. 

Dva mjeseca kasnije Mitterrand je rekao predstavnicima UN-a i Evropske unije koji su pokušavali zaustaviti rat da je on protiv zračnih udara na artiljerijske položaje Srba na brdima oko Sarajeva, zaustavivši vojnu akciju.

Kako su pisale strane agencije uoči te prve Chiracove posjete, raspoloženje mnogih građana Bosne i Hercegovine prema francuskoj vladi bilo je negativno jer su vjerovali da je ona bila glavni razlog zašto Zapad nije ranije intervenisao u ratu u Bosni i Hercegovini s obzirom na to da je politički bila naklonjena Srbima. 

Prilikom njegove posjete, tadašnji član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Alija Izetbegović, gostujući na televiziji, rekao je da je Chirac podržao vojnu intervenciju u Bosni i Hercegovini, dodavši da se on razlikuje od Mitterranda. 

Posjeta Srbiji

Kad je NATO počeo intervenciju u Srbiji, Chirac se obratio posredstvom francuske televizije, poručivši građanima da Francuska učestvuje u zračnim udarima jer je Srbija predugo pokazivala “neprihvatljivo ponašanje prema kosovskim Albancima”.

“Znam da će francuski narod razumjeti zašto moramo djelovati”, rekao je, dodavši da nije bilo drugog izbora nego vojno intervenirati protiv ciljeva u Srbiji kako bi se izbjeglo još veće narušavanje stabilnosti Balkana. 

Chirac je prvi predsjednik jedne zemlje članice EU-a i NATO-a koji je poslije intervencije 1999. posjetio Srbiju, prenosi Tanjug.

Prije dolaska predsjednika Francuske Emmanuela Macrona u Srbiju u julu ove godine Chirac je bio posljednji prvi čovjek Elizejske palače koji je posjetio Srbiju, prije 18 godina.

U Beograd je doputovao 2001. na poziv tadašnjeg predsjednika SRJ Vojislava Koštunice u dvodnevnu zvaničnu posjetu.

Također, prva posjeta Koštunice inozemstvu poslije petooktobarskih promjena 2000. bila je upravo Francuskoj, početkom 2001, na poziv Chiraca.

Tada je u Beogradu otvorio obnovljeni Francuski kulturni centar, uništen u NATO-ovom bombardiranju 1999.

Bivši predsjednik Francuske, koji je na početku karijere bio poznat pod nadimkom “Buldožer” zbog odlučnosti i ambicioznosti, zagovarao je bombardiranje vojnih snaga Republike Srpske i bombardiranje Srbije, ali se smatra da je stavio veto na bombardiranje beogradskih mostova.

Tokom posjete Beogradu rekao je da se “Jugoslavija mora vratiti na mjesto koje je očito njeno – mjesto u evropskoj porodici” i pozvao Srbiju da sarađuje s Haškim tribunalom za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije.

Susreo se i s tadašnjim premijerom Zoranom Ðinđićem, kao i predsjednikom Crne Gore Milom Ðukanovićem.

Bio je prvi francuski čelnik koji je priznao krivicu i Francuske u holokaustu. Također se protivio invaziji SAD-a na Irak 2003.

Izvor: Agencije