Njemačka svake godine vrati kući 2.000 građana Srbije
Građani Srbije azil najčešće traže u njemačkoj pokrajini Bavarskoj jer je u njoj socijalna podrška i dalje najjača.
Svake godine, po Sporazumu o readmisiji, iz Njemačke bude vraćeno od 1.500 do 2.000 građana Srbije kojima je odbijen zahtjev za azil, prenosi Tanjug.
Među povratnicima je najviše Roma, ali i građana najsiromašnijih općina u Srbiji.
Pomoćnik komesara za izbjeglice Srbije Ivan Gerginov kaže da je najviše povratnika po Sporazumu o readmisiji bilo 2008, 2009. i 2010, kada je godišnje vraćano i do 6.000 građana Srbije.
Najviše povratnika iz Bavarske
“Sada je taj broj manji, između 1.500 do 2.000 godišnje. Povratnici su uglavnom iz Nemačke, oko 95 odsto, i to iz pokrajine Bavarske. Ima ih najviše u oblastima u kojima je socijalna podrška najjača, a to je Bavarska, koja ima ogromnu potrebu za radnom snagom”, rekao je Gerginov.
Također je kazao da se kroz brojne programe nastoji riješiti njihovo stambeno pitanje i porodice ekonomski osnažiti.
“Od 2014. do 2018. godine plasirali smo lokalnim samoupravama sedam miliona dinara [približno 60.000 eura], a u ovoj godini 20 miliona dinara [otprilike 180.000 eura] u sedam lokalnih samouprava. Ta se sredstva troše na otkup seoskih domaćinstava, otkup paketa građevinskog materijala, izgradnju montažnih kuća i ekonomska osnaživanja”, naglasio je Gerginov.
Među povratnicima je i Emiliano Pavković iz Bojnika, koji je s porodicom otišao u Njemačku 2010. u potrazi za boljim životom i tamo zatražio azil.
Međutim, 2016. odbijen je njihov zahtjev i morali su se vratiti u Srbiju.
“Tada sam izgubio svaku nadu za boljim životom jer moj cilj je bio da završim konzervatorijum muzike, pošto sviram harmoniku”, rekao je on za Tanjug.
Azil loš način da se ode u Njemačku
Povratak u Srbiju donio je i nove probleme jer porodica nije znala kako nastaviti dalje.
Uz pomoć projekta Njemačke razvojne saradnje, završio je obuku za digitalni marketing.
Dobio je podršku i opremu za pokretanje biznisa, tako da je u augustu 2018. otvorio firmu koja se bavi digitalnim marketingom.
Regionalni menadžer za zapadni Balkan njemačke organizacije za regionalnu saradnju GIZ Alexander Seidl kaže da je zadatak te organizacije da pruži podršku povratnicima da se brže i bolje integriraju u društvo.
“Savjetujemo ljudima još dok su u Srbiji da azil nije dobar način da odu u Njemačku i kako je bolje da iskoriste regularne mogućnosti koje postoje”, kaže Seidl i dodaje da je ponosan što je napravljen dobar rezultat i što je smanjen broj ljudi iz Srbije koji traže azil.
Subvencije poslodavcima za zapošljavanje
“Kroz naš program prošlo je približno 150 osoba, kojima smo pomogli da osnuju vlastito preduzeće ili pokrenu neki posao da bi od toga živjeli”, istakao je.
Predstavnica Nacionalne službe za zapošljavanje Srbije Neda Milanović kaže da ta služba ima posebne mjere aktivne politike za zapošljavanje teže zapošljivih kategorija, a da tu spadaju i povratnici.
“Među teško zapošljive kategorije spadaju i osobe koje su povratnici po Sporazumu o readmisiji. Široka je lepeza programa i mera koje se preduzimaju. Daju se subvencije poslodavcima koji zapošljavaju te kategorije, postoje programi obrazovanja i obuke”, istakla je.
Izvor: Agencije