Dodik: BiH ne može u EU pod međunarodnom okupacijom

Dodik kaže da svi u bh. entitetu RS žive slobodno, ali se protivi bosanskom jeziku (Anadolija)
Dodik kaže da svi u bh. entitetu RS žive slobodno, ali se protivi bosanskom jeziku (Anadolija)

Predsjednik bh. entiteta Republika Srpska izjavio je kako pripada onima koji su željeli da aplikacija Bosne i Hercegovine za članstvo u Europsku uniju bude predana i ranije.

Prije aplikacije koju je podnijela BiH, kaže Dodik u intervjuu za Anadoliju, “znali smo da su to postali uslovi naprasno vezani za ekonomsku agendu koja je počela da se ispunjava donošenjem nekih zakona, drugi je bio mehanizam koordinacije i treći je bio uslov o takozvanoj (mada, navodi ne razumije šta znači taj termin) – tradicionalnoj trgovini”.

“Evropa je bila spremna da kaže ‘OK’ što se tiče agende, da je to nešto što se dešava, a naprasno je traženo da se usvoji mehanizam koordinacije. Kada je u pitanju predaja aplikacije ja to podržavam i mi iz Republike Srpske smatramo da je to logičan slijed stvari koje su trebale i ranije da se dese. Ali eto, nisu se desile. Mehanizam koordinacije egzistira veće šest-sedam godina na dnevnom redu svih organa. Neprimjereno je da se tako na tajnoj, zatvorenoj, gotovo sada znamo nepostojećoj sjednici Savjeta ministara BiH donosi tako nešto. Druga stvar, Savjet ministara BiH nije taj koji može donijeti odluku o mehanizmu koordinacije koji bi obavezao druge strukture i nivoe vlasti. To se onda ne bi zvala koordinacija, nego odluka o tome”, rekao je Dodik.

‘Nametanje novog sistema’

On je ustvrdio da najveću koncentraciju nadležnosti, na temelju ranijih analiza, za europski put ima RS u iznosu od gotovo 73 posto, FBiH nešto manje zbog kantona koji dijele nadležnosti, a najmanje Vijeće ministara BiH.

“Mi to gledamo kao svojevrstan pokušaj majorizacije, preglasavanja, nametanja novog sistema i ničega drugog. Ali da to stavimo na stranu. Ono što je potrebno uraditi je da odmah sjednu svi nivoi vlasti i usaglase tekst mehanizma koordinacije i usvoje na organima i predaju Evropljanima kao usvojeni mehanizam. Ukoliko se to ne desi, vjerovatno će Evropljani početi da misle da je to bila podvala, ta najava i to bi trebalo da brine upravo one koji su napravili ovu lakrdiju s donošenjem takve odluke”, rekao je predsjednik RS-a.

On je rekao da u RS-u imaju dodatni problem s ljudima koji sjede u institucijama BiH i koji se ponašaju mimo odgovornosti za RS.

Predsjednik bh. entiteta je rekao da Vijeću ministara ne spori nadležnosti koje ima, ali da će nastaviti sporiti ono što je nametnuo visoki predstavnik, a nije nadležnost BiH.

Problem visokog predstavnika

“U svim godinama koje dolaze to ćemo pokušati dovesti u okvire Dejtona. I to je legitimna politička opcija. Mi ne želimo da to bude ništa drugo osim poštivanja ustavnosti u ovoj BiH, poštivanje međunarodnog sporazuma koji se zove Dejtonski. Naravno da smo frustrirani činjenicom da je svijet nametanjem rješenja nije uvažavao nas u BiH, sve nas. Nekada nas Srbe, nekada Hrvate, bilo je slučajeva i kada Bošnjaci nisu bili zadovoljni. To vam govori o tome da to nije način na koji BiH može da se kreće i da BiH mora da ima svoje unutrašnje dogovore o tome. Taj unutrašnji dogovor konačno mora da se postigne. Jedan od ključnih momenata tog unutrašnjeg dogovora je da se stranci udalje iz odlučivanja u institucijama BiH – visoki predstavnik, sudije, ne znam više ko. I da BiH ako hoće da aplicira i dobije kandidatski status to ne može da uradi sa međunarodnom okupacijom pod kojom se nalazi ili protektoratom kako to neko zove. Ili prekomjernim učešćem stranaca u institucijama BiH. Kako god to nazovete, to se svodi na isto”, istaknuo je Dodik i dodao da takvu BiH neće htjeti nitko od Europljana.

On je naglasio da je još 2005. godine Venecijanska komisija pisala o tome kako se prvo mora riješiti problem visokog predstavnika da bi BiH mogla krenuti u EU i ocijenio da je to zanemareno.

Kaže da se vodi takva politika, umjesto da se uvaže svi i da Srbi ne negiraju BiH, da BiH ne negira RS i da nadležnosti koje postoje budu jednostavno prihvatljive. Istaknuo je da je o tome govorio niz puta u prošlosti, ali da čim pokuša pričati na taj način dobije etiketu rušitelja.

“Ne, ja to nisam. Ja sam za dogovor. Kako god to kome izgledalo. Ja sam to pokazao niz puta. Ali, ukoliko BiH ne uspije dogovoriti unutrašnji konsenzus, bojim se da okolnosti ne idu na ruku dosadašnjem funkcionisanju BiH.” 

Predsjednik RS-a je rekao da je NATO moćna i jaka organizacija i da tu činjenicu ne može nitko ignorirati, ali da odluku o ulasku u NATO “trebamo donijeti sami”.

Kaže da je politička garnitura u RS-u, kao i oporba, stava da o ulasku BiH u NATO neće odlučivati elita, već će, kada dođe vrijeme za to, pitati narod na referendumu.

Ne odustaje od referenduma

Predsjednik bh. entiteta RS kaže kako nije odustao od referenduma o Sudu i Tužilaštvu BiH u RS-u. Što se njega tiče, kada su u pitanju te dvije pravosudne institucije, njegov stav je da su to “neustavne institucije nametnute nasiljem visokog predstavnika”.

Ono što je, smatra, najveći problem Suda i Tužilaštva je odgovornost. 

Predsjednik RS-a sasvim otvoreno je rekao da se “ne boji prijetnji pravosudnim postupcima, zato što nema elemenata za bilo kakvu odgovornost te vrste”.

“Prvo nisam ja ni naivan ni blesav čovjek koji bi radeći ovaj posao u ovakvoj državi sebi dozvolio da uradim neku nezakonitu radnju ili da budem nesvjesno u nešto ubačen. Uradio sam, donosio sam odluke u najboljem interesu za RS. I u tom pogledu nemam niti jednan problem. Ne bojim se fer procesa, sa bilo koje strane. Nikakvog straha nemam. Ali, naravno, nije vezano za strah, vezano je za otpor koji se stvara, to je ta politizacija svega toga. Opet mislim da je sjajno vrijeme ovih takozvanih iz RS-a koji na tome jašu prošlo i da su oni u silaznim putanjama. To govore i ankete. I vidjeće kako će to biti na sljedećim izborima”, rekao je Dodik.

On je kazao da misli kako je Bakir Izetbegović učinio najlošiju uslugu BiH, naivno vjerujući da će nešto učiniti i jačati BiH dovođenjem oporbe iz RS-a u institucije BiH.

Istraga SIPA-e

Dodik je rekao da je protiv njegove obitelji pokrenuta široka vrsta istrage u mnogim institucijama u RS-u, pa čak i regiji.

On je ustvrdio da je napravljen spisak, po nalogu Tužilaštva BiH, u okviru kojeg SIPA traži podatke o članovima njegove obitelji. 

“Snježana je moja supruga, Igor je moj sin, Gorica je moja kćerka, a Bogoljub moj otac. Znači, protiv svih tih ljudi pokušava se vršiti haranga. Naravno da to nije jednostavno”, kaže Dodik.

Na pitanje zašto, Dodik je članovima kabineta naložio da donesu dokumente, dopise SIPA-e, koje prvi puta pokazuje javnosti.

“Pogledajte. Svim institucijama kojima se traži. Pa će me vjerovatno optužiti da onemogućavam pravdu. Imena moje djece na tim listama za istragu. Otkuda, kako je to moguće? Kako biste se vi osjećali da vašu porodicu ovako pretresaju?”

“To govori o tome šta se pokušava. Zašto? Reći ću vam zašto. Dakle, krenulo se sa velikim obećanjima. Čak datim na nekim međunarodnim mjestima o tome da će ovi takozvani, a vi znate ko su oni, učiniti da se dokaže neka vrsta kriminala… Pošto ništa nisu mogli da nađu, sad, guraj, traži, valjda ćemo nešto iskombinovati, pa će reći ovo ili ono. Zamislite. Ja mislim da je to najopsežnija istraga koja je ikada vođena protiv nečije porodice u BiH. Nemam ja nikakvu potrebu da tražim solidarnost sa sobom ili nešto drugo. Ali vam govorim da, naravno, čovjeku nije drago da vidi da mu je porodica kompletno napadnuta.”

Upitan zašto smatra Sarajevo nesigurnim, da ga treba zaobilaziti i hoće li nekim drugim povodom doći u Sarajevo kao predsjednik RS-a, nevezano za eventualni poziv Tužilaštva BiH, Dodik je rekao: 

“Što se tiče toga da stavimo tačku – ja nemam povjerenja u to. Mislim da oni to debelo zloupotrebljavaju. Vidljivo je na koji način zloupotrebljavaju i ne bi trebalo da budem naivan. Ako imaju nešto da me pitaju oko svega toga daću im ovdje izjavu. Što se tiče Sarajeva koje dominira i kojim upravlja Tužilaštvo BiH i Sud BiH, naravno da je ono neprihvatljivo za bilo koga. U situaciji kada dobra namjera jednoga Pavlovića da se vrati iz Trebinja u Sarajevo da da izjavu je zloupotrebljena da ga na kaubojski način presretnu u Buni i da ga uhapse, stave lisice, da to uslikaju naravno ne govori u prilog bilo kome da ide u Sarajevo. U tom kontekstu to treba razumjeti.” 

Dodik, također, poručuje da Srbi nisu protiv BiH. Oni jesu, navodi, protiv nametnute BiH i to se mora jasno razgraničiti. Ali, protiv BiH koja je u Dejtonu postignuta, napisana, može biti 90 posto Bošnjaka, ali tvrdi da je 90 posto Srba za BiH napisanu u Dejtonu. 

On smatra da se treba okrenuti sebi, odnosno BiH i da se sa radi ništa, jer ne postoji politička volja.

“Ima nekoliko nas koji to hoćemo. Zatvorio bih granice BiH tri godine ili bi u kvotama uvozio običnu vodu. Ako BiH ima išta, ima izvorišta obične vode. Međutim, ne možete vi da napravite fabriku obične vode ovdje u uslovima ogromnog uvoza obične vode iz Srbije, Hrvatske, Slovenije. Ali da bi se napravila ozbiljna fabrika u regionalnom smislu, morate zatvoriti tržište i toj fabrici ili nekoliko fabrika u BiH dati mogućnost da prve godine profunkcionišu kako bi mogli da se nose sa konkurencijom. U jednom trenutku sam vidio za godinu dana BiH potroši 180 miliona za uvoz obične vode, dodatnih 100 miliona za uvoz soka. To je 300 miliona odliva. I onda kažete što smo nelikvidni. Odoše sve pare za tuđe usluge i robe. Mi ovdje nismo uspjeli to da napravimo”, rekao je Dodik. 

Protiv bosanskog jezika

Nema, poručio je, države bez ekonomije. 

“Šta mi imamo ovdje od ekonomije. Nemamo ništa. Je li imamo nešto? Mi smo ovdje samo tržište. Uzmite koji osim Binga imate domaći lanac. Nemate niti jedan domaći lanac koji je dominantan. Sve ostalo su strani trgovinski lanci koji uvoze robu iz Srbije, Hrvatske i nama ovdje prodaju. Kako ćemo mi održati zaposlenost u tom pogledu. Ovo je dramatična priča. Ali je poznata svakom čovjeku i prije nego što o tome priča, pogotovo političar, pričat će o istoriji, o tome ko je kakav, koga treba zatvoriti. Prije toga hajde da počnemo nešto da radimo. Moramo da radimo i ne da biramo posao”, smatra Dodik.

Na žalbe da je Bošnjacima i Hrvatima teško u RS-u, Dodik kaže da u tom bh. entitetu svi žive slobodno.

U RS-u je već dugo vremena aktualna negacija bosanskog jezika, zbog čega su mnogi učenici bojkotirali nastavu, a roditelji podnosili tužbe nadležnim sudovima.

Dodik ističe da je po Ustavu RS-a, “jezik bošnjačkog naroda kojim govore Bošnjaci”.

“Ako hoćete u BiH da date prefiks nečega bosanski, onda u njemu moraju da budu svi, a ne samo jedni. Izvinite, ne može to na način da kaže Bošnjaci govorimo bosanski, a mi živimo u BiH, Hrvati žive u BiH, imamo svoje legitimne jezike i vi dajete prefiks bosanski i to još da kažete nama u RS-u to je tako. Ili Hrvatima. Mislim da nije fer. Ako je nešto što treba da nosi prefiks bosanski onda je to stvar kompromisa u BiH, taman se radilo i o samom jeziku”, poručuje Dodik.

Na navode da su mu zamjerili da je upriličio komemoraciju ratnom zločincu Zdravku Tolimiru, Dodik kaže da da je Tolimira osobno znao.

“To je čovjek koji je tražio da se što prije moguće završi sukob i rat i kao dio pregovaračke ekipe uvijek je težio završetku toga. Naravno, njega se nije pitalo. Iz tog razloga sam smatrao da je on čovjek kojem trebam iz tog razloga da odam počast. To šta je bilo to će na kraju reći ne samo sud nego i historija”, poručio je Dodik.

Kada su u pitanju odnosi sa susjedima, prvenstveno Srbijom i Hrvatskom, Dodik smatra da BiH u svojoj manifestaciji mora pokazati zajedništvo “ako hoće da preživi”.

‘Srbija ne želi raspad BiH’

“Srbija je pokazala u posljednjim godinama svoju sposobnost da u regionalnom smislu odigra veoma pozitivnu ulogu. Mislim da to iskreno treba i razumjeti. Što se tiče BiH nikada javno, a ni kada sjedimo, kada nema javnosti, nismo mogli da čujemo od bilo kojeg zvaničnika još od Koštunice, Tadića i drugih, Cvetkovića, sa kojim sam ja sjedio i ovih sada u vlasti, neku aspiraciju da se BiH raskomada… To u bošnjačkom narodu još uvijek ne prolazi. Mnogi misle da je to neka skrivena namjera. Srbiji je interes regionalna stabilnost… Srbija ima u odnosu prema nama i RS-u pozitivan trgovinski bilans i mi kupujemo više roba iz Srbije i BiH nego što izvozimo u Srbiju. To je stvar na kojoj mi moramo da radimo”, rekao je Dodik.

S Hrvatskom je, navodi, BiH imala pasivnu poziciju u vrijeme kandidatskog statusa i u tom “pogledu vidjela se jedna umrtvljena zaniteresovanost za pitanja BiH i podrške u BiH”.

“I dalje ćete čuti Hrvatsku koja će reći da BiH, ali isto tako primjećujemo kroz nekoliko rezolucija EP vidimo afirmaciju hrvatskih nacionalnih interesa u BiH. Ali, i to treba da shvatimo legitimnim i legalno i u tom pogledu nezaobilazno kao takvu vrstu priče. Zato je moj zahtjev dajte bez obzira koliko bilo teško i ponovno da sjedamo i razgovaramo ne samo kao što sam govorio – zatvorimo granicu za običnu vodu. Evo u RS-u sve što je obične flaširane vode što dolazi iz Srbije. Zatvorimo granice za tu vrstu priče i pokušajmo da razvijemo našu proizvodnju. Kada uzmete i izračunate vidjet ćete da 1,5 litara flaširane vode skuplja sada nego litra benzina. Otiđite u prodavnicu pa ćete vidjeti da je to tako. Mi duplo trošimo za taj uvoz, a vode koliko hoćete”, poručio je Dodik. 

On kaže kako je pitanje stabilnosti ključno za države regije. 

Ali kod Hrvatske se, cijeni, nešto i promijenilo u tim odnosima. Sa Hrvatskom je, navodi, BiH imala pasivnu poziciju u vrijeme kandidatskog statusa i u tom “pogledu vidjela se jedna umrtvljena zaniteresovanost za pitanja BiH i podrške u BiH”.

Izvor: Agencije


Povezane

Više iz rubrike Balkan
POPULARNO