Građani Sarajeva se guše u smogu, potrebna rješenja

Glavni grad Bosne i Hercegovine tokom zimskih mjeseci suočava se s velikim problemom zagađenosti zraka.

Uzroci takvog stanja su brojni. Iako ima prijedloga za pokušaj rješenja ovog problema, za sada nema konkretnih poteza.

Edin Pašefendić vozi automobil na eko plin. Iako je njegovo vozilo ekološki prihvatljivo, kaže da država nema razumijevanja prema onima koji su ekološki osviješteni.

“Ovih dana, dok se Sarajevo guši u smogu i magli, pokazala se ispravnom moja odluka da kupim auto na eko plin.  Iako ono manje zagađu od ostalih automobila koja ne koriste dizel goriva, mi koji koristimo vozila na eko plin moramo platiti skuplju registraciju. Ja plaćam 70 maraka skuplje, a neki i više”, ističe Pašefendić.

Ekološki razlozi

Prema procjenama, u Sarajevu je 150 hiljada automobila i s obzirom na uvjete registracije ne može se očekivati da se iz ekoloških razloga poveća broj onih na gas.

Prošlog stoljeća, 1960-ih i 70-ih godina, u gradu je bilo 20 hiljada automobila, a tada su zbog visokih koncentracija sumpor-dioksida uložena velika finansijska sredstva za uvođenje plina u domaćinstva, no i danas se veliki dio grije na čvrsta goriva.

“Loša je ekonomska situacija u BiH i zbog toga građani moraju koristiti ložišta na ugalj, koji najčešće nije dobrog kvaliteta”, tvrdi Hamdo Radonja, stanovnik Sarajeva.

“Zbog visokih cijena struje i plina ljudi u mom naselju su prisiljeni da se griju na ugalj!”, kaže Edi Suljagić, stanovnik Sarajeva.

Moguće je nekoliko akcija koje bi doprinijele smanjenju zagađenosti zraka, kažu stručnjaci. To su:

– Isključenje iz saobraćaja automobila bez katalizatora, te zabrana saobraćanja teretnim vozilima

– Korištenje javnog prevoza u što većoj mjeri

– Smanjenje emisije prašine tokom rada u građevinskim preduzećima.

Ekološka udruženja kritikuju vlasti što nisu pravovremeno reagirale kako bi barem smanjile posljedice po zdravlje stanovništva u aerozagađenim područjima.

Ispaštat će, kažu, i buduće generacije.

“Ova kriza sa zagađenjem je tek jedna u nizu kriza koje imamo. Mi smo imali snjegove, poplave… I uvijek se kao nešto desi, ali ostane mrtvo slovo na papiru. Iza ovog mora stati cijela zajednica. Ne smije biti predmetom nadmetanja ove ili one političke partije. Mora postojati konsenzus. Ja apelujem na sve ove bogate, da širom otvore vrata svojih apartmana, bungalova, hotela. Imamo djecu s astmom koja jedva preživljavaju, koja su na pumpicama. Sada je najvažnije pobrinuti se za ljude. Da što više smanjimo posljedice ovakvog stanja”, zaključio je Anes Podić iz organizacije Eko akcija.

Problem nadležnosti

Prema važećim propisima, za ovu oblast su odgovorni svi od države, entiteta, kantona, općina, do privrednih subjekata i građana. No, lokalne su vlasti ne mogu poduzeti mnogo konkretnog.

Kažu da problem zagađenja nije u njihovoj nadležnosti.

Ipak, ljudi se prvo žale općini u kojoj žive, a tek onda, i to rijetko, kantonima, entitetima ili državi.

“Građani kažu da njih ne zanima u čijoj je nadležnosti problem zagađenja zraka. Zahtijevaju rješenja. Iako su nivo kretanja ulicama sveli na minimum, ipak, kažu, živjeti se mora, a svakodnevnih obaveza je mnogo”, izvijestio je reporter Al Jazeere Sanel Kajan.

A svi nivoi vlasti, za sada, umjesto konkretnih prijedloga za rješenje ovog problema, predlažu korištenje zaštitnih maski i neizlaženje iz kuća.

Izvor: Al Jazeera