Neizvjesna sudbina eura u Crnoj Gori

Crna Gora godinama koristi euro kao valutu, iako nije članica eurozone. Kako su pregovori za ulazak države u Evropsku uniju u toku, postavlja se pitanje hoće li Brisel dozvoliti Crnoj Gori da zadrži euro ili će tražiti da Podgorica uvede svoju valutu.

Rastući budžetski deficit i crnogorski javni dug čine to pitanje još više neizvjesnim.

„Crna Gora uvela je, jednostrano, euro kao nacionalnu valutu 2002. godine, zamijenivši njime njemačku marku. Savjet ministara finansija Evropske Unije ECOFIN ubrzo je zabranio takvu praksu. Ipak, euro se kao sredstvo plaćanja koristi i na Kosovu“, izvijestila je iz Podgorice reporterka Al Jazeere Milica Marinović.

Brisel je do sada tolerirao korištenje eura u Crnoj Gori, međutim, postavlja se pitanje hoće li to učiniti i nakon otvaranja Poglavlja XVII, ‘Ekonomska i monetarna unija’, ili će tražiti da država uvede vlastitu valutu.

Ministar finansija Crne Gore Radoje Žugić kaže: „Ja nemam dilemu da je euro naša velika ekonomska tekovina, da je euro više od samog korišćenja eura, da je euro finansijska i fiskalna stabilnost, da je euro nešto što znači privlačenje stranih investitora, da je euro nešto što daje sigurnost stranim investitorima i u svakom slučaju u izboru između sopstvene valute i eura, apsolutno sam za očuvanje eura.“

Budžetski deficit i javni dug

Osim članstva u Uniji, uslov za euro su i tzv. kriteriji iz Maastrichta, a to je budžetski deficit do tri i javni dug do 60 posto bruto društvenog proizvoda. Međutim, deficit Crne Gore je oko pet, a javni dug preko 50 posto.

„Važno je da su oni prepoznati, da se na njima radi, opet kažem fazno, i da je dobro prepoznata dinamika kojim redom i kako rješavati koji problem“, rekla je Zorica Kalezić, glavna pregovaračica za Poglavlje XVII.

Uvođenje domaće valute perpera, koji se koristio početkom prošlog stoljeća, nije isplativo, kažu analitičari. Troškovi su veliki, a postoje i rizici deviznog kursa i inflacije.

„Za malu Crnu Goru sopstvena valuta u ovom momentu je kontraproduktivna i o njoj bi se moglo razmišljati u scenariju B ako nešto ne bude u redu sa eurom, kao što svaka država mora da razmišlja. Ali u tom kontekstu bi se vezali za valutu najjače evropske ekonomije, kao što smo i prije radili i kao što je to bila osnova za kreiranje eura“, mišljenja je Gordana Đurović sa Ekonomskog fakulteta u Podgorici.

Kako bi postigla finansijsku stabilnost, država u nacrtu zakona o fiskalnoj odgovornosti, koji bi se primjenjivao od naredne godine, planira da do 2016. javni dug drži na 60, a deficit smanji na jedan posto BDP-a.

Izvor: Al Jazeera