BiH odlučuje o ukidanju carina SAD-u, ‘strepi’ od poteza Trumpa

Bosna i Hercegovina mogla bi platiti cijenu, ako, ipak, dođe do ‘trgovinskog rata’ SAD-a s EU.

Vijeće ministara BiH u ponedjeljak će raspravljati i o privremenoj suspenziji carinskih stopa kod uvoza roba porijeklom iz SAD-a (Hazim Aljović / Fena)

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine bi na sjednici u ponedjeljak trebalo razmatrati prijedlog odluke o privremenoj suspenziji carinskih stopa kod uvoza roba porijeklom iz Sjedinjenih Američkih Država.

Prijedlog je još 8. aprila sačinilo Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, a na prvobitnu inicijativu predsjedavajuće Predsjedništva BiH Željke Cvijanović.

„Prijedlog je da roba porijeklom iz Sjedinjenih Američkih Država bude potpuno oslobođena carinskih osnova, što znači da bi bila nulta stopa carine. To bi omogućilo pregovore sa američkom administracijom koji bi doveli do slobodnog protoka robe između Bosna i Hercegovine i Sjedinjenih Američkih Država“, rekao je ranije Staša Košarac, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine.

Na indirektnom udaru

Međutim, i ako bi u ponedjeljak uvela nultu stopu na carine iz SAD-a Bosna i Hercegovina bi se, ipak, uskoro i prije eventualnih pregovora sa administracijom predsjednika Donalda Trumpa o “zamišljenom reciprocitetu” mogla indirektno naći na udaru novih američkih carina.

Kompanije iz Bosne i Hercegovine, naime, proizvode plasiraju uglavnom na tržište Evropske unije. Shodno tome, ako bi došlo do poremećaja u trgovini Unije i SAD-a, itekako bi ih osjetila i ekonomija male zemlje koju posljednjih mjeseci potrese najveća politička kriza u posljednjih 30 godina, izazvana antiustavnim djelovanjem entiteta Republika Srpska.

(Jonathan Ernst/Reuters) 

Rok za dogovor EU-a i SAD-a o stupanju na snagu Trumpovih carina ističe 9. juna, a o njemu zavise i zemlje koje nisu među 27 članica “evropske porodice”, ali su njihove ekonomije, poput bosanskohercegovačke, naslonjene na “zajednicu”.

Ukoliko se Evropljani ne dogovore s Trumpom, pa kupci robe iz BiH u EU budu primorani povećati cijenu proizvoda radi eventualno nametnutih carina, postoji bojazan da će na globalnom tržištu nastati smanjena potražnja i bh. proizvoda.

U slučaju ‘trgovinskog rata’ s SAD-om, najveće posljedice osjetile bi metalska i autoindustrija, koje iz Bosne i Hercegovine značajan broj proizvoda isporučuju dobavljačima iz EU-a, tvrde ekonomski analitičari.

Prema zvaničnim podacima, Bosna i Hercegovina ima deficit u trgovini sa Sjedinjenim Američkim Država.

U 2024. godini Sjedinjene Američke Države u Bosnu i Hercegovinu uvezle su 350 miliona dolara, dok je BiH u SAD izvezla 129 miliona dolara.

Izvor: Al Jazeera i agencije

Reklama