Ukrajini prijeti manjak struje ove zime, istječe ugovor za ruski plin

Manjak opskrbe električnom energijom u Ukrajini mogao bi iznositi šest gigavata ove zime, otprilike trećinu očekivane maksimalne potražnje, zbog ruskih napada na energetsku infrastrukturu i isteka ugovora o opskrbi plinom, navodi se u izvještaju Međunarodne agencije za energiju (IEA), prenosi Reuters.

Od početka otvorene ruske invazije u februaru 2022. godine energetski sistem Ukrajine je na meti ruskih napada, što je rezultiralo stalnim nestankom struje i svakodnevnim redukcijama opskrbe električnom energijom u nekim regijama.

Rusija je pojačala napade u martu ove godine, za što je Kijev rekao da izgleda kao ciljani napor da se degradira energetski sistem prije zime, kada temperature često padaju ispod -10 stepeni Celzijusa. Ukrajina je, također, napala energetsku infrastrukturu u Rusiji, piše Reuters.

Ovog ljeta, kada je potražnja za električnom energijom obično manja nego zimi, ukrajinski proizvodni kapacitet pao je za više od dva gigavata ispod maksimalne potražnje od 12 gigavata, navodi se u izvještaju Međunarodne agencije za energiju. Ove bi se zime maksimalna potražnja za električnom energijom mogla povećati na 18,5 gigavata, dodaju iz IEA.

Više od 1.000 udara

Čak i kada se nuklearne elektrane u Ukrajini vrate nakon prekida zbog održavanja i uz uvoz električne energije od 1,7 gigavata iz susjednih evropskih država, ukrajinski deficit mogao bi iznositi šest gigavata, što je jednako vrhuncu godišnje potražnje u Danskoj, navodi se u izvještaju.

“Dalji napadi na infrastrukturu, nepredviđeni kvarovi opreme i propušteni ciklusi održavanja predstavljaju dodatne rizike”, navode autori izvještaja.

Prema službenim podacima, Ukrajina je prošle zime trošila približno 18 gigavata električne energije, uključujući uvoz, dok je ovog marta proizvodila 13 gigavata.

Ministarstvo energetike Ukrajine u četvrtak je saopćilo da je država ove godine izgubila devet gigavata proizvodnih kapaciteta usljed više od 1.000 ruskih udara.

Zvanični Kijev navodi kako će sva kritična infrastruktura biti opskrbljena električnom energijom, uz korištenje alternativnih izvora energije kao što su mobilni generatori velikog kapaciteta, gdje je to potrebno.

U trenutnim okolnostima Ukrajina bi mogla zadovoljiti svoje potrebe za plinom iz domaće proizvodnje i skladištenja, ali hladnija zima od prosjeka povećala bi potrebu za uvozom. Moguće smanjenje opskrbe ugljem bi, također, moglo prisiliti ukrajinske termoelektrane da pređu na plin. Većina rudnika uglja nalazi se blizu linije fronta na istoku Ukrajine, navodi Reuters.

Ugovor o tranzitu opskrbe plinom s ruskim Gazpromom trebao bi isteći krajem ove godine, a Ukrajina je rekla kako ga ne želi produžiti. Dodatna opskrba plinom morala bi dolaziti u Ukrajinu iz Centralne i Istočne Evrope.

Faktor Moldavije

Drugi rizik je prekid opskrbe plinom i električnom energijom u susjednoj Moldaviji. Iako se Moldavija više ne oslanja direktno na ruski plin kako bi zadovoljila potražnju na teritoriji koju kontrolira, dobija oko dvije trećine svoje električne energije iz elektrane u otcijepljenoj regiji Transnjistria koju podržava Rusija.

Prijenosni kapacitet s kontinentalnom Europom dijele Ukrajina i Moldavija. Ako dođe do nestašica u Moldaviji, dvije se države trebaju dogovoriti o raspodjeli uvoza iz drugih država, navodi se u izvještaju.

Kako bi pomogla energetskoj sigurnosti Ukrajine ove zime, IEA je objavio da se moraju obaviti radovi na popravci i izgradnji kako bi se zaštitila imovina od daljih napada, posebno na mrežnim podstanicama u blizini nuklearnih elektrana.

Neophodne su potrebne domaće mjere uštede energije, isporuka većeg broja malih kombiniranih toplinskih i energetskih jedinica u najteže pogođena područja i bolji prenos uvoza električne energije.

Ukrajina će, također, trebati približno 0,6 milijardi kubnih metara uvoza plina u septembru i oktobru kako bi dosegla svoj cilj skladištenja prije 1. novembra.