Članice NATO-a dogovorile 40 milijardi eura pomoći Ukrajini iduće godine

Finansijska obaveza dio je šireg paketa za Ukrajinu, koji će čelnici NATO-a dogovoriti na sastanku u Washingtonu od 9. do 11. jula.

Službeni stav NATO-a je da će Ukrajina jednog dana biti članica, ali ne dok je u ratu (AP Photo/Evgeniy Maloletka)

Saveznici NATO-a dogovorili su se da će iduće godine finansirati vojnu pomoć za Ukrajinu sa 40 milijardi eura, rekla su dvojica zapadnih diplomata za Reuters u srijedu, sedmicu prije samita Saveza u Washingtonu.

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg zatražio je od saveznika da pristanu na višegodišnju obavezu kako bi se nastavilo pomagati Kijevu na istom nivou kao od početka ruske invazije 2022, u iznosu od otprilike 40 milijardi eura godišnje.

Države članice nisu, međutim, podržale Stoltenbergov originalni zahtjev, nego dogovor uključuje odredbu da će se doprinosi saveznika preispitivati na budućim samitima NATO-a, rekao je isti diplomata.

Saveznici su odlučili da će kroz idućih godinu dana pripremiti dva izvještaja kako bi se utvrdilo koja zemlja šalje šta Ukrajini, rekao je diplomata, kako bi se ispunili zahtjevi za većom transparentnošću u pogledu raspodjele tereta među saveznicima.

Države članice “imat će za cilj ispuniti ovo obećanje putem proporcionalnih doprinosa”, glasi dogovor, prenijela je Hina.

Finansijska obaveza dio je šireg paketa za Ukrajinu, koji će čelnici NATO-a dogovoriti na sastanku u Washingtonu od 9. do 11. jula.

Saveznici su u junu odlučili da će NATO preuzeti veću ulogu u koordinaciji vojne pomoći Ukrajini, odnosno da će zamijeniti SAD s obzirom na to da se Donald Trump, NATO-skeptik, nastoji vratiti u Bijelu kuću.

SAD, ipak, može smanjiti pomoć ako bude želio

Nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. SAD je okupio prijateljske zemlje u zračnoj bazi u Ramsteinu u Njemačkoj, osnovao grupu nacija koja sada ima oko 50 članica i koja se redovno sastaje kako bi odgovorila na zahtjeve Kijeva za oružje.

Grupa iz Ramsteina nastavit će postojati kao politički forum predvođen SAD-om, ali NATO će preuzeti vojni radni nivo koji koordinira isporuke oružja i obuku ukrajinskih vojnika.

Koordinacijom pod kišobranom NATO-a u određenoj se mjeri osigurava “štit protiv Trumpa”. Savez dobiva direktniju ulogu u ratu protiv Rusije, ali se ne obavezuje na slanje vlastitih vojnih snaga.

No, diplomate priznaju da bi to moglo imati ograničen učinak budući da je SAD dominantna sila unutar NATO-a i osigurava većinu oružja za Ukrajinu.

Dakle, ako Washington bude želio smanjiti zapadnu pomoć Kijevu, to će, ipak, moći učiniti.

Uz to, saveznici se još ne slažu o tome treba li i kako pojačati NATO-ove jezičke formulacije u pogledu budućeg prijema Ukrajine u Savez.

Službeni stav NATO-a je da će Ukrajina jednog dana biti članica, ali ne dok je u ratu.

“Budućnost Ukrajine je u NATO-u”, rekli su čelnici Saveza na samitu u Vilniusu prošle godine.

Izvor: Agencije