Kako Moskva gleda na američko-armenske manevre u svom dvorištu?

Dodatne tenzije opteretile su odnose između Moskve i Jerevana nakon što su u ponedjeljak Armenija i Sjedinjene Američke Države započele zajedničke vojne vježbe pod nazivom “Eagle Partner 2024” koje će trajati do 24. jula.

Svrha vježbi je podizanje nivoa koordinacije između jedinica koje učestvuju u međunarodnim mirovnim misijama, razmjena iskustava u oblasti taktičkog upravljanja i komunikacija, te povećanje borbene gotovosti armenskih jedinica.

Važno je napomenuti da ovi manevri dolaze u vrijeme Pentagonovog otkazivanja vježbi “Noble Partner 2024” u susjednoj Gruziji, koje su se trebale održati krajem ovog mjeseca, uz kratko obrazloženje u kojem je Pentagon kazao da je odluka dospjela na “reviziju bilateralnih odnosa” sa Tbilisijem.

Ovaj razvoj događaja odražava kvalitativno novi tempo približavanja Jerevana zapadnom sistemu, što ozbiljno narušava njegove odnose sa Rusijom, koja je vijekovima bila historijski saveznik Armenije.

Štaviše, nije malo vjerovatno da će zajedničke armensko-američke vježbe izazvati gnjev Irana, ruskog saveznika, koji je veoma osjetljiv na prisustvo “igrača izvan regiona” na svojim granicama.

Cijena za saradnju

Jerevan je ubrzao približavanje zapadnim zemljama 2023. godine nakon što je premijer Nikol Pašinjan optužio Rusiju i ODKB za “nedjelovanje” tokom sukoba u regionu Nagorno-Karabaha, koji je završio tako što je čitava teritorija jednostrano proglašene republike pala pod kontrolu Azerbejdžana.

Rusko Ministarstvo vanjskih poslova brzo je saopćilo da su vojne vježbe “za žaljenje”, a glasnogovornica Marija Zaharova je naglasila da je Armenija već zamrznula svoje učešće u radu Organizacije ugovora o kolektivnoj sigurnosti i da pokreće “sistematske napade” na tu organizaciju.

Po mišljenju stručnjaka za armenska pitanja Oganesa Stepanyana, vojne vježbe su uvod u buduću fazu koja će destabilizirati situaciju na Južnom Kavkazu, jer se dešavaju u izuzetno osjetljivim okolnostima transformacije Armenije u drugu Ukrajinu sa stanovišta neprijateljstva prema Rusiji.

Prema onome što je potvrdio za Al Jazeeru, približavanje Armenije i zapadnog sistema dio je paketa armenskih obaveza prema Washingtonu i Briselu koje se zasnivaju na usvajanju antiruske politike, a to je ono što u suštini rade armenske vlasti, kako je rekao.

Prema mišljenju stručnjaka za armenska pitanja, Amerikanci žele da povuku Armeniju iz postojeće regionalne sigurnosne strukture koju predstavlja Organizacija ugovora o kolektivnoj sigurnosti, ali joj se u isto vrijeme ne nude nikakve druge alternative, posebno ako se ima u vidu da je jedina alternativa toj organizaciji Turska kao predstavnik Zapada u regionu.

Očekivanja

U mjesecu aprilu Rusija je sastanak – koji je uključivao Armeniju, Sjedinjene Američke Države i Evropsku uniju – u Briselu opisala kao “još jedan pokušaj Zapada da uvuče Južni Kavkaz u geopolitičku konfrontaciju” i upozorila da zapadne zemlje žele da “pretvore Armeniju u alat za sprovođenje njihovih veoma opasnih planova u ovoj oblasti”.

Prošlog mjeseca, Armenija i Sjedinjene Američke Države potpisale su sporazum o jačanju sigurnosne saradnje u svim oblastima i podizanju njenog statusa na nivo strateškog partnerstva.

Štaviše, Armenija je odbila da učestvuje na samitu ODKB-a održanom u novembru 2023. godine, a potom je prestala i da plaća članarinu toj organizaciji.

Pašinjan je rekao da njegova zemlja više nije u stanju da razvija vojno-tehničku saradnju i da jača odbrambene odnose samo sa Rusijom, kao što je to ranije bio slučaj, ističući da je “odbrambena moć Armenije 97 posto vezana za Rusiju. Više se to ne može nastaviti i iz subjektivnih razloga”.

Boltonova “zamka”

Analitičar za pitanja Kavkaza Ainur Kurmanov kaže da političari i stručnjaci u Armeniji smatraju da su zapadna obećanja prazna i za tu zemlju pripremljena zamka, pogotovo jer će nova politika Armenije dovesti do situacija u kojima će se Teheran i Jerevan naći na suprotnim stranama, što će stvoriti prijetnju velikim regionalnim ratom, u kojem će Washington biti jedina strana koja će imati koristi od toga.

Prema onome što je rekao za Al Jazeeru, John Bolton (bivši američki savjetnik za nacionalnu sigurnost) odletio je u Jerevan 2018. godine i predao Pašinjanu dosije koji sadrži plan američke politike u regiji koji uključuje pretvaranje Jerevana u isturenu bazu protiv Irana.

Politički analitičar dodaje da je polaganje nade vlasti u Jermeniji u iranski plin, u slučaju konačnog raskida sa Rusijom, čiji je uvoz porastao tokom Pašinjanove ere, potpuno neopravdano, a u svjetlu strateških odnosa Moskve i Teherana, koji bi bili dodatno ojačani u slučaju prisustva američkih snaga u blizini.

Kurmanov smatra da trenutna situacija postaje akutna u svjetlu upornih pokušaja Washingtona da uvuče Armeniju u drugi rat protiv Rusije, i da ona žrtvuje svoju nezavisnost i historijske odnose sa Rusijom zarad geopolitičkih interesa zapadnog sistema.

Politički analitičar je podsjetio na gruzijsko iskustvo i njegov ishod, jer je neuspjeh pokušaja transformacije Tbilisija u novo oruđe rata u regionu protiv Rusije na kraju doveo do otkazivanja zajedničkih vježbi s tom zemljom i suspenzije Brisela procesa pridruživanja Evropskoj uniji.