Šta je u Hamasovom prijedlogu za primirje u Gazi?

Palestinska grupa predstavila je mirovni plan u tri faze koji bi u konačnici doveo do oslobađanje izraelskih zarobljenika i palestinskih zatvorenika.

Hamas mirovni plan naziva razumnim i realnim (AFP)

U prijedlogu koji je iznesen posrednicima u Kataru, a u koji je Al Jazeera imala uvid, Hamas je predložio plan za primirje s Izraelom u Gazi, probudivši nade u kraj rata nakon 124 dana bombardiranja i kopnene invazije na enklavi.

Najmanje 27.585 ljudi je ubijeno, a 66.978 ranjeno u izraelskim napadima na Gazu od 7. oktobra. Više hiljada ljudi izgubljeno je pod ruševinama i pretpostavlja se da su mrtvi.

Raste i zabrinutost zbog invazije na Rafah, posljednji grad u Pojasu Gaze na koji dosad nije izvršen kopneni napad, a u kojem je smješteno 1,4 miliona raseljenih.

Hamasov mirovni plan, koji ta grupa naziva “razumnim i realnim”, predložen je kao odgovor na prijedloge koje su prošle sedmice poslali katarski i egipatski posrednici koji su vodili pregovore s Izraelom i SAD-om u diplomatskom nastojanju na visokom nivou da se zaustavi rat.

U svom planu, Hamas je predložio tri faze procesa prekida vatre, kojima bi se omogućilo oslobađanje talaca i zatvorenika s obje strane. Svaka etapa bi, prema planu, trajala 45 dana.

Izrael tek treba odgovoriti na Hamasov prijedlog, iako se “njegovi detalji procjenjuju”, rekli su zvaničnici. Međutim, izraelski premijer Benjamin Netanyahu i najviši izraelski dužnosnici konstantno tvrde da izraelskim trupama neće biti naređeno povlačenje dok Hamas ne bude “uništen”.

Evo šta Hamas predlaže:

Prva faza:

Za prvih 45 dana primirija Hamas predlaže oslobađanje svih zarobljenih izraelskih žena koje je grupa uzela za taoce 7. oktobra. Muški zarobljenici mlađi od 19 godina koji nisu pripadnici ili vojni obveznici izraelskih oružanih snaga, stariji i bolesni, također će biti pušteni. Nejasno je koliko ljudi spada u ove kategorije, od više od 100 zarobljenika za koje se zna da su još živi.

Zauzvrat, Hamas želi da Izrael oslobodi 1.500 Palestinaca koje drži u izraelskim zatvorima, uključujući sve žene, djecu i starije osobe. Do oktobra 2023, oko 5.200 Palestinaca bilo je iza rešetaka u Izraelu, među njima 33 djece i 170 žena.

Među palestinskim zatvorenicima koji bi bili pušteni, 500 bi morali biti oni koji trenutno služe doživotnu kaznu zatvora i druge duge kazne.

Hamas također traži da se najmanje 500 kamiona sa humanitarnom pomoći i gorivom dnevno propušta u Gazu. Zatraženo je osiguranje 60.000 privremenih domova i 200.000 šatora. Palestinska oružana grupa zahtijeva da se raseljenim Palestincima u Gazi mora omogućiti slobodan povratak u njihove domove, bez ikakvih prepreka, u kontekstu zajedničkog, privremenog primirja. Hamas nije odredio odakle bi trebala doći sredstva za kuće i šatore.

Osim toga, grupa želi da se otvore svi prelazi u Pojas Gaze, te da Palestinci iz enklave kojima je potrebna medicinska njega mogu slobodno putovati van Pojasa. Time, kako je navedeno, mogu početi razgovori o uslovima za “potpuno primirje”.

Druga faza:

U sljedećoj fazi, koja bi također trajala 45 dana, Hamas bi oslobodio sve preostale muške izraelske zarobljenike, a zauzvrat bi se izraelske trupe povukle iz svih područja Gaze.

U tom trenutku, kaže Hamas, daljnja humanitarna pomoć mora biti puštena u Gazu, pošto mora početi obnova oštećene infrastrukture.

Razgovori o uslovima za “potpuno primirje” i povratak u “stanje smirenosti” moraju biti dogovoreni prije nego što započne sljedeća faza.

Treća faza:

Konačno, Hamas u trećoj fazi predlaže da obje strane uruče sva tijela ili njihove ostatke, nakon odgovarajućeg procesa identifikacije.

Također se moraju nastaviti sve humanitarne mjere dogovorene u prvoj i drugoj fazi.

Šta je još u prijedlogu?

Hamas kaže da svaka faza primirja mora biti završena prije nego što počne sljedeća.

Grupa također kaže da Izrael mora omogućiti potpunu obnovu uništenih kuća u Gazi, kao i javnih objekata i druge ekonomske infrastrukture.

Hamas dalje zahtijeva da izraelski doseljenici prestanu sa napadima na džamiju Al-Aksa, te da se stanje u džamiji vrati na stanje prije 2002. godine. Nejasno je na koje uslove Hamas misli. Međutim, 2002. godine, tokom druge Intifade, ili “ustanka”, potaknute posjetom bivšeg izraelskog premijera Ariela Sharona Al-Aksi, izraelske trupe su se obračunale sa Palestincima u okviru operacije Odbrambeni štit.

Govoreći za Al Jazeeru, glasnogovornik Hamasa Muhammad Nazzal rekao je da grupa želi da Katar, Egipat, SAD, Turska i Rusija djeluju kao “garanti” koji bi osigurali provedbu sporazuma, ako bude prihvaćen.

“Od ovih detalja, niti jedan ne može biti izbačen”, rekao je Nazzal.

“Izraelski stroj za ubijanje mora se zaustaviti. Želimo vidjeti potpuno povlačenje izraelskih okupacijskih snaga iz Pojasa Gaze. Naš odgovor je realan, a naši zahtjevi razumni.“

“Onda kada [plan] započne, sve prepreke mogu se izgladiti na putu do postizanja konačnog dogovora.“

Hoće li Izrael pristati na dogovor?

Mossad, izraelska obavještajna agencija, trenutno procjenjuje prijedlog, tvrde izraelske vlasti. Nije postavljen rok za odgovor.

Obraćajući se novinarima u utorak, američki predsjednik Joe Biden nazvao je prijedlog “malo pretjeranim”.

Međutim, državni sekretar Anthony Blinken trenutno je u Izraelu i namjerava uvjeriti izraelske čelnike da prihvate primirje. U svojoj petoj posjeti regiji od početka rata, Blinken se sastaje sa Netanyahuom, komandantom vojske Herzijem Halevijem, ministrom odbrane Yoavom Gallantom i izraelskim predsjednikom Isaacom Herzogom.

Predviđen je i susret sa palestinskim predsjednikom Mahmoudom Abbasom.

Katarski premijer šeik Mohammed bin Abdulrahman bin Jassim Al Thani sastao se s Blinkenom u utorak.

Nakon objave prijedloga sporazuma, Blinken je novinarima rekao da je prijedlog Hamasa “općenito pozitivan”. Egipatski zvaničnici rekli su Reutersu da je Hamasov odgovor pokazao “fleksibilnost” i da će se njihovi pregovarači truditi da postignu dogovor.

Iako nije u pregovorima, Saudijska Arabija je u srijedu pozvala na formiranje palestinske države na granicama iz 1967. sa glavnim gradom u Istočnom Jerusalemu, što je njen uslov za priznanje državnosti Izraela i “normalizaciju” odnosa, što je scenarij za koji se zalaže SAD. Palestinci, uključujući Hamas, dugo nastoje uspostaviti državu u Pojasu Gaze, na Zapadnoj obali i Istočnom Jerusalemu koji je Izrael okupirao 1967. godine.

Hussein Haridi, bivši egipatski ministar vanjskih poslova, rekao je za Al Jazeeru da bi Izrael mogao pokušati ublažiti neke aspekte prijedloga, ali da će posredničke strane pokušati doći do kompromisa kako bi dogovor o prekidu vatre u konačnici bio postignut.

“Reakcija Katara [na dogovor] bila je u određenoj mjeri pozitivna”, rekao je Haridi.

“Vjerujem da će Blinken pokušati riješiti stvari u Izraelu. Jedno je sada sigurno –SAD želi pauzu što je prije moguće.”

No, Izrael možda još neće pristati na sporazum o primirju, rekao je Al Jazeerin novinar Rory Challands, izvještavajući iz okupiranog Istočnog Jerusalema. Izraelsko javno mnijenje snažno podržava Netanyahuov stav o nastavku rata i to bi moglo opstruirati mirovne pregovore, rekao je.

“Postoji saglasnost na najvišem nivou da rat neće završiti kao rezultat bilo kakvog dogovora o prekidu vatre”, rekao je Challand.

“To je suštinski kamen spoticanja ovom sporazumu”.

Izvor: Al Jazeera

Pregled vijesti, tema, mišljenja, blogova sa Balkana i iz svijeta u samo jednom kliku
Pročitajte sada