Zabrinutost u izraelskoj vojsci nakon značajnog pada stope pristupanja vojnoj službi

Izraelski mediji otkrili su da je došlo do značajnog pada u broju rezervista koji se pridružuju vojnoj službi u izraelskoj vojsci, kao rezultat vladine podrške nacrtu zakona koji dozvoljava da se nastavi izuzeće ultraortodoksnih Jevreja (Hareda) iz vojne službe, ali i zbog iscrpljenosti vojske.

Prema izvještaju izraelskog lista Yediot Ahronot, izraelska vojska je zabrinuta zbog smanjenja broja rezervista od oko 15 do 25 posto. Ovaj pad se posebno osjetio tokom posljednjih sedmica u borbenim brigadama u Pojasu Gaze i na sjevernom frontu u ratu protiv Libana, naglašavajući da se to odražava na operativne odluke vojske.

List navodi da je smanjenje broja prijavljenih rezervista rezultat vladine podrške nacrtu zakona koji dozvoljava da Haredi (ultraortodoksni Jevreji) i dalje budu oslobođeni vojne službe.

Stranke u vladinoj koaliciji traže donošenje novog zakona koji bi garantirao da oko 60.000 religioznih Jevreja nastave izbjegavati vojnu službu svake godine.

Novine navode da je vojska zabilježila značajan pad broja prijavljenih rezervista, čak i među borcima u jedinicama koje se bore u Gazi i Libanu.

Nekada je to bilo 100 posto

Yedioth Ahronoth izvještava da je u prvim mjesecima rata, nakon 7. oktobra 2023. godine, stopa pristupanja vojnoj službi bila veća od 100 posto, i da su rezervni vojnici vršili pritisak i tražili da se pridruže borbi. Međutim, u posljednjih nekoliko sedmica ta stopa je pala za oko 15 do 25 posto.

Neki od razloga zbog kojih je došlo do slabljenja odziva, kako navodi list, jesu sve veća iscrpljenost te intenzivna upotreba rezervnih vojnika koja će se, prema očekivanjima, nastaviti do 2025. godine.

Izraelski list prenosi izjavu neimenovanog visokorangiranog sigurnosnog dužnosnika koji je rekao da će rezervni vojnici, po svemu sudeći, sljedeće godine biti prisiljeni služiti najmanje 100 dana.

List je prenio zabrinutost sigurnosnih izvora koji upozoravaju da novi budžet za finansijsku pomoć rezervnim vojnicima, koji je prošle godine iznosio oko 9 milijardi šekela (2,4 milijarde dolara), još nije dogovoren.

”To znači da nema garancije da će velikodušni iznosi, koje vlada daje rezervnim vojnicima, biti dostupni i naredne godine”, dodaje list.

Jasno je da nedovoljan broj vojnika utječe na proces donošenja odluka u vezi s ratom u Libanu i Gazi, a postao je i ključni faktor u odobravanju budućih vojnih planova, piše Yedioth Ahronoth.