SAD ne vjeruje da će Rusija upotrijebiti nuklearno oružje

Nastavljamo svakodnevno pratiti njihove nuklearne sposobnosti i ne procjenjujemo da postoji prijetnja od uporabe nuklearnog oružja, rekao je novinarima američki dužnosnik.

Ured Volodimira Zelenskog nije dao detalje evakuacije iz Azovstala Foto: Reuters
  • Najmanje deset ljudi ranjeno u dvije eksplozije koje su pogodile Kijev tokom posjete generalnog sekretara UN-a, navode hitne službe u ukrajinskoj prijestolnici
  • Ukrajinski ministar vanjskih poslova nazvao napad na Kijev “gnusnim činom barbarizma”
  • Pentagon saopćio da analizira napad na ukrajinsku prijestolnicu kako bi se utvrdilo koje rakete su korištene
  • Rusija fokusirana na ‘bitku za Donbas’, objavilo britansko ministarstvo odbrane

U nastavku su najnovije informacije o Ukrajini:


Zelenski: Veliki rizik da pregovori s Moskvom budu prekinuti

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski upozorio je danas da postoji veliki rizik da će mirovni pregovori sa Moskvom biti prekinuti.

Zelenski smatra da bi do toga moglo doći jer su “zvjerstva ruskih vojnika” izazvala ogroman gnjev javnosti, prenosi ukrajinski Interfaks.

“Ljudi žele da ih ubiju. Kada postoji takav stav teško je govoriti o nekim stvarima”, rekao je Zelenski novinarima, prenosi Reuters.


SAD ne vjeruje da će Rusija upotrijebiti nuklearno oružje

Sjedinjene Američke Države ne vjeruju da postoji prijetnja da će Rusija upotrijebiti nuklearno oružje unatoč nedavnoj eskalaciji moskovske retorike, rekao je u petak visoki američki vojni dužnosnik.

“Nastavljamo svakodnevno pratiti njihove nuklearne sposobnosti najbolje što možemo i ne procjenjujemo da postoji prijetnja od uporabe nuklearnog oružja i da postoji prijetnja teritoriju NATO-a”, rekao je novinarima dužnosnik, pod uvjetom anonimnosti.


Ministarstvo odbrane: Velika Britanija će poslati još 8.000 vojnika u istočnu Evropu

Oružane snage Velike Britanije poslat će još oko 8.000 vojnika u istočnu Evropu u pokušaju da odvrate rusku agresiju, saopćilo je u petak Ministarstvo odbrane.

Britanske trupe će učestvovati u vojnim vježbama koje se protežu od sjevera do juga, što ih čini jednim od najvećih raspoređivanja od kraja Hladnog rata.

“Sigurnost Evrope nikada nije bila važnija. Ove vježbe će pokazati kako se naše trupe udružuju sa saveznicima i partnerima širom NATO-a i Združenim ekspedicijskim snagama u iskazivanju solidarnosti i snage u jednom od najvećih zajedničkih raspoređivanja trupa od Hladnog rata”, rekao je britanski ministar odbrane Ben Wallace te dodao:

“Djelujući širom Evrope, britanska vojska će stajati zajedno s partnerima, udružujući naše sposobnosti i zajedničke vrijednosti, te promovirajući mir i sigurnost.”

Britansko raspoređivanje će uključivati 72 tenka Challenger 2, 12 gusjeničarskih topova AS90 i 120 borbenih oklopnih vozila u vojnim vježbama od Finske na sjeveru do Sjeverne Makedonije na jugu.

Osim britanskih trupa, u vježbama će učestvovati desetine hiljada vojnika iz NATO-a i saveznika Združenih ekspedicijskih snaga (JEF).

Opsežne vojne vježbe širom regiona imaju za cilj da pošalju snažnu zajedničku poruku Rusiji.

“Velika Britanija daje značajan doprinos odbrani Evrope i odvraćanju od ruske agresije”, rekao je britanski general-potpukovnik Ralph Wooddisse.


Kijev: WHO da razmotri zdravstvene posljedice ruskog napada

Ukrajina je zajedno s većim brojem zemalja uputila pismo regionalnom šefu Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) pozivajući na hitan sastanak o posljedicama ruskog napada na zdravlje stanovnika Ukrajine, navela je agencija Reuters koja je imala uvid u pismo.

Pismo koje je ove sedmice poslala ukrajinska diplomatska misija u Ženevi gdje je sjedište WHO-a, potpisalo je još 38 zemalja članica, uključujući Francusku, Njemačku i Veliku Britaniju.

U pismu se poziva regionalni direktor WHO-a za Evropu Hans Kluge da sazove hitan sastanak, najkasnije do 9. maja, a također se generalnom direktoru WHO-a Tedrosu Adhanomu Ghebreyesusu sugeriše da razmotri to pitanje na sastanku WHO-a na sastanku u maju.

WHO zasad nije komentarisala informaciju o pismu.


UN: U Ukrajini poginulo najmanje 2.899 civila

U Ukrajini je od početka ruskih napada poginulo najmanje 2.899 civila, a povrijeđeno je 3.235, podaci su Ujedinjenih naroda, prenosi agencija Anadolija.

U susjedne zemlje izbjeglo je više od 5,4 miliona Ukrajinaca.

Iz Visokog komesarijata UN-a za izbjeglice (UNHCR) navedeno je da je između 24. februara i 28. aprila, u susjedne zemlje izbjeglo 5.429.739 ljudi iz Ukrajine.

Više od polovine izbjeglo je u Poljsku – 2.992.575.

Zatim slijedi Rumunija (810.021), Rusija (656.381), Mađarska (513.848), Moldavija (441.437), Slovačka (367.904) i Bjelorusija (25.002).

Od 18. do 23. februara 105.000 ljudi iz oblasti Donjecka i Luganska prešlo je u Rusiju.

Pretpostavlja se da su stotine hiljada ljudi koje su izbjegle u susjedne zemlje, kasnije prešle u druge evropske zemlje.

Prema podacima UN-a, broj civila raseljenih unutar Ukrajine popeo se na 7,7 miliona.

Iz UNHCR-a je navedeno da je najmanje 2.899 civila ubijeno, a 3.235 ranjeno tokom ruske invazije.

Istaknuto je da bi broj poginulih i ranjenih civila mogao biti znatno veći od trenutnih brojki.


Ruska centralna banka snizila kamatnu stopu

Centralna banka Rusije snizila je svoju ključnu kamatnu stopu za 300 baznih bodova, odnosno sa 17 na 14 posto, saopćeno je iz ove institucije.

“Budući da rizici cijene i finansijske stabilnosti više ne rastu, uslovi su omogućili smanjenje ključne stope”, saopćeno je iz Centralne banke Rusije uz napomenu da je vanjsko okruženje za rusku privredu i dalje izazovno sa značajno ograničenom ekonomskom aktivnošću.

Iz Banke je naglašeno da će na sljedećim sastancima uzeti u obzir stvarnu i očekivanu dinamiku inflacije u odnosu na cilj i procese ekonomske transformacije, kao i rizike koje predstavljaju domaći i eksterni uslovi, te reakcije finansijskih tržišta, prenosi Anadolija.

“Ako se situacija bude razvijala u skladu s osnovnom prognozom, Banka Rusije vidi prostor za smanjenje ključne stope 2022”, navodi se u saopštenju.

Na prethodnom sastanku banka je snizila stopu sa 20 na 17 posto, nakon naglog povećanja u februaru s 9,5 posto zbog sankcija zbog rata Rusije protiv Ukrajine.


Žestoke kritike njemačka vlade Rusiji zbog napada na Kijev

Njemačka vlada oštro je kritikovala ruski raketni napad na Kijev tokom posjete generalnog sekretara UN-a glavnom gradu Ukrajine u četvrtak.

“Njemačka osuđuje ruski raketni napad na Kijev u vrijeme kada je generalni sekretar Antonio Guterres bio tamo na razgovorima, na najoštriji mogući način”, rekao je glasnogovornik vlade Wolfgang Buechner novinarima u Berlinu.

“Napad još jednom otkriva pred očima svjetske zajednice da Putin i njegov režim ne poštuju međunarodno pravo”, dodao je, prenosi Fena, pozivajući se na AP.


Rusija nije pozvala strane lidere na proslavu Dana pobjede

Rusija nije pozvala strane lidere na proslavu Dana pobjede u Moskvi 9. maja, jer taj datum 2022. godine nije jubilaran, rekao jeglasnogovornik ruskog predsjednika Dmitrij Peskov.

“Nismo pozvali nijednog stranog lidera na Dan pobjede. Činjenica je da ovo nije jubilaran datum. Ovo je naš praznik, ovo je sveti praznik za cijelu Rusiju, za sve Ruse. Ali nismo pozvali strane lidere”, rekao je Peskov, prenosi Tanjug, pozivajući se na RIA Novosti.

Dodao je da se 9. maja ne očekuje ni posjeta predsjednika Bjelorusije Aleksandra Lukašenka.


Linde: Švedska još nije donijela odluku o ulasku u NATO

Švedska još nije donijela odluku o pristupanju NATO-u, izjavila je u Helsinkiju ministrica vanjskih poslova ove zemlje Ann Linde.

“U Švedskoj još nije donijeta odluka o ulasku u NATO, još je u toku rasprava o ovom pitanju u parlamentu”, navela je Linde za finski televizijski kanal MTV, prenosi Reuters.

Linde je navela da se švedski proces pridruživanja toj organizaciji razlikuje od onog u Finskoj, navodi britanska agencija.


Ruska podmornica gađala Ukrajinu krstarećim projektilima

Rusija je iz podmornice u Crnom moru napala ukrajinske vojne ciljeve krstarećim projektilima Kalibr, što je prvi put da je Moskva potvrdila da je to učinila.

Rusko ministarstvo odbrane objavilo je video snimku koja prikazuje salvu projektila Kalibr kako izlaze iz mora i lete prema horizontu, prema, kako tvrdi, ukrajinskim vojnim ciljevima.

To je prvi put da je ruska vojska objavila da je ukrajinske ciljeve napala iz podmornice, prenio je Interfax.


U Kijevu poginula novinarka Radija Liberty

U jučerašnjem napadu na Kijev poginula je novinarka Radio Liberty Vera Girič. Granata je poginula zgradu u kojoj je živjela, izvijestila je Radio Slobodna Evropa. Girič je počela raditi za biro u Kijevu 2018. godine, dodaje se.

“Izgubili smo divnu osobu”, napisao je na Facebooku njen kolega Oleksandr Demčenko.


Danas u planu operacija izvlačenja civila iz Azovstala

Iz ureda ukrajinskog predsjednika saopćeno je da je danas u planu operacija za izvlačenje civila iz čeličane Azovstal u Mariupolju.

Ured Volodimira Zelenskog nije dao detalje evakuacije. Procjena je da se u opkoljenoj čeličani nalazi gotovo 1.000 civila i blizu 2.000 ukrajinskih vojnika. Na satelitskim snimkama vide se razmjeri štete ruskog bombardiranja Azovstala – posljednjeg uporišta ukrajinskih snaga u strateški važnom Mariupolju.

Foto: Reuters

Ukrajina: Broj poginulih ruskih vojnika dosegao 23,000

Generalštab ukrajinske vojske saopćio je kako je broj poginulih ruskih vojnika u Ukrajini dosegao 23.000. Rusi su tokom rata izgubili 189 aviona, 155 helikoptera i 986 tenkova, javlja Anadolija.

Generalštab ukrajinske vojske je objavio podatke o gubicima ruske vojske u periodu od 24. februara do 29. aprila. Navedeno je kako je ruska vojska, koja je napala Ukrajinu, u posljednja 24 sata izgubila još 200 vojnika.


Velika Britanija šalje stručni tim za ‘ratne zločine’

London je saopćio da će poslati svoje stručnjake da pomognu Ukrajini u skupljanju dokaza o ratnim zločinama, a taj tim bio trebao stići u Poljsku početkom maja.

“Rusija je donijela barbarstvo u Ukrajinu i počinila zločine, uključujući one protiv žena. Britanski stručnjaci pomoći će da se otkrije istina i da Putinov režim odgovara za ova djela”, rekla je ministrica vanjskih poslova Liz Truss.


Gradonačelnik: Jedna osoba ubijena u napadu na Kijev

Jedan civil je preminuo nakon ruskog napada kada je pogođena stambena zgrada u Kijevu, objavio je gradonačelnik Vitali Kličko na društvenim mrežama.

Foto: Reuters

Moskva potvrdila napad “visoke preciznosti” na Kijev tokom posjete UN-a

Rusko ministarstvo odbrane potvrdilo je da je izvelo zračni napad na Kijev tokom posjete generalnog sekretara UN-a Antonija Guterresa.

“Visoko precizno, oružje dugog dometa ruskih zračnih snaga uništilo je zgrade za proizvodnju raketno-svemirskog zavoda Artem u Kijevu”, navelo je ministarstvo.


Njemačka neće blokirati embargo EU na rusku naftu

Njemačka se neće protiviti embargu Evropske unije na uvoz ruske nafte, iako ne smatra da je to najefikasnije sredstvo da se nanese šteta predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu, izvještava Bloomberg.

Njemački ministar ekonomije i vicekancelar Robert Habeck upozorio je da bi zaustavljanje uvoza ruske nafte nanijelo ozbiljan udarac najvećoj evropskoj ekonomiji, koji podrazumijeva i manjak ponude i „ogromno povećanje cijena“.

„Ali, nećemo doživjeti nacionalnu katastrofu. Postigli smo veliki napredak u pogledu nafte i mogli bismo da se pridružimo embargu ako do njega dođe. Njemačka neće tome stati na put“, rekao je Habeck u intervjuu za televiziju ZDF.


Zvaničnici: Pet gradova na istoku Ukrajine granatirano tokom noći

Pet gradova u regiji Lugansk na jugoistoku Ukrajine granatirano je tokom noći, rekao je sigurnosni zvaničnik.

U napadima su oštećene kuće i izazvani požari, ali nije bilo žrtava.


Reuters: Za danas planirana evakuacija civila iz Azovstala

Za danas je planirana operacija izvlačenja civila iz fabrike Azovstal, saopćila je kancelarija predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog, prenosi Reuters.

Agencija dodaje da se Ukrajina nada da će danas evakuirati civile koji se nalaze sa ukrajinskim borcima u ogromnoj čeličani Azovstal u gradu Marijupolju na jugu zemlje. Drugi detalji se ne navode.


Velika Britanija: Ruska vojska fokusirana na ‘bitku za Donbas’

Britansko ministarstvo odbrane objavilo je redovni izvještaj o stanju na terenu u kojem navodi da glavni ruski strateški fokus ostaje ‘bitka za Donbas’, kako bi postigla cilj uspostavljanja kontrole nad oblastima Donjecka i Luganska.


Vijeće Evrope traži osnivanje Međunarodnog suda za Ukrajinu

Parlamentarna skupština Vijeća Evrope usvojila je rezoluciju kojom poziva sve zemlje članice i posmatrače da osnuju Međunarodni krivični sud sa ovlaštenjem da istražuje i krivično goni ruske političare i vojnike koji su navodno počinili ratne zločine u Ukrajini.

Kako je saopćeno, jednoglasno je usvojena rezolucija o “hitnom uspostavljanju ad hoc Međunarodnog krivičnog suda, sa mandatom da istražuje i krivično goni zločin agresije koji je navodno počinilo političko i vojno rukovodstvo Ruske Federacije”, prenosi Tanjug.

Skupštinu Vijeća Evrope čine 324 parlamentarca iz nacionalnih parlamenata 47 država članica tog tijela. Prijedlog je da se sud uspostavi u Strasbourgu, eventualno u saradnji sa Evropskim sudom za ljudska prava.


Moldavija se sprema za moguću obustavu gasa iz Rusije

Predsjednica Moldavije Maja Sandu izjavila je da se vlasti spremaju za moguću obustavu isporuka gasa iz Rusije.

“Svaki dan se održavaju sastanci i sjednice u energetskom sektoru, jer je to najveći problem. Ako Gazprom obustavi isporuke, imamo rezerve u skladištima na teritoriji Rumunije. Osim toga, dio gasa možemo kupiti na tržištu, vlasti su se spremale. Gasa će biti, ako ne od Gazproma, onda iz drugih izvora, ali cijena je veoma visoka”, poručila je moldavska predsjednica.

Kako je rekla, vlasti bi željele da izbegnu rizik da ostanu bez gasa, a ključni problem je cijena energenta koja je značajno porasla zbog situacije u regionu.

Ranije je Sandu izjavila da Moldavija neće moći da odustane od isporuka gasa iz Rusije, jer nema alternativu.


Kuleba o napadu na Kijev: Gnusan čin barbarizma

Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba rekao je da su napadi na Kijev “gnusan čin barbarizma”.

Ukrajinski zvaničnici navode da je najmanje 10 ljudi povrijeđeno nakon što je Rusija ispalila dvije rakete na grad.

“Ovim gnusnim činom barbarizma Rusija još jednom pokazuju svoj stav prema Ukrajini, Evropi i svijetu”, napisao je Kuleba na Twitteru.

Ministar odbrane Oleksi Reznikov također je rekao da je to bio “napad na sigurnost generalnog sekretara UN-a i svjetsku sigurnost”.


Pentagon analizira napad na Kijev

SAD analizira napade na Kijev za koje su ukrajinske vlasti optužile Ruse, rekao je glasnogovornik Pentagona John Kirby.

“Još pokušavamo da analiziramo ovo i shvatimo šta se desilo, šta je bačeno i kakva vrsta oružja se koristila”, rekao je za CNN.


Rusija želi zarobiti borce u željezari u Mariupolju

Rusija sprečava evakuaciju ranjenih ukrajinskih boraca iz čeličane u gradu Mariupolju kako bi ih zarobila, izjavio je lokalni guverner.

Guverner istočne regije Donjeck Pavlo Kirilenko rekao je da Rusija također blokira napore za uređenjem humanitarnih koridora u Donjecku.

Stotine boraca i dio civila skriveni su u čeličani Azovstal, njihovoj posljednjoj utvrdi u Mariupolju.

“Oni žele iskoristiti priliku da zarobe branitelje Mariupolja, čiji jedan od glavnih elemenata pukovnija Azov”, rekao je Kirilenko na brifingu.

“Stoga ruska strana ne pristaje ni na kakve mjere evakuacije u vezi s ranjenim (ukrajinskim) vojnicima.”

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da je Putin bio sasvim jasan da, iako civili mogu napustiti čeličanu, borci moraju položiti oružje, objavila je novinska agencija Tass.

Moskva poriče da je gađala civile u, što Zapad naziva lažnim izgovorom za agresiju.

Gradsko vijeće Mariupolja saopćilo je da je oko 100.000 stanovnika grada “u životnoj opasnosti” zbog ruskog granatiranja i nesanitarnih uvjeta života. Rečeno je da je nedostatak pitke vode i hrane “katastrofalan”.

Kirilenko je kazao kako Rusija “nijednom” nije razmatrala postignute sporazume o uspostavljanju humanitarnih koridora.

S druge strane, Rusija je objavila da je Ukrajina kriva za neuspjeh pregovora o sigurnim koridorima.

Izvor: Al Jazeera i agencije