EU: Ubrzati proces proširenja, Srbija i Kosovo da budu konstruktivni

Evropska unija potvrdila je posvećenost perspektivi članstva za zemlje Zapadnog Balkana i hoće da ubrza taj proces, navodi se u nacrtu deklaracije koja treba biti usvojena.

Unija pozdravlja riješenost partnera sa Zapadnog Balkana da podrži osnovne evropske vrijednosti i principe (Reuters)

Evropska unija potvrdila je u četvrtak nedvosmislenu posvećenost perspektivi članstva za zemlje Zapadnog Balkana i hoće da ubrza taj proces, navodi se u nacrtu deklaraciji koja treba biti usvojena na samitu Zapadni Balkan – EU 6. decembra u Tirani.

U nacrtu deklaracije, u koju je Tanjug imao uvid, daje se puna podrška naporima visokog predstavnika EU-a i specijalnog izaslanika za dijalog Srbije i Kosova, Josepu Borrellu i Miroslavu Lajčaku, za posredovanje u dijalogu i traženju rješenja za druga regionalna pitanja.

Od Srbije i Kosova očekuje se “konkretan napredak ka sveobuhvatnom i zakonski obavezujućem dogovoru za normalizaciju odnosa”, a EU ponavlja i da očekuje “da svi prošli dogovori budu potpuno poštovani i primijenjeni bez odlaganja”.

“Pozivamo obje strane da se konstruktivno angažiraju u rješavanju njihovih bilateralnih sporova i da se uzdrže od unilateralnih i provokativnih akcija koje bi mogle voditi u tenzije i nasilje i retorike koja nije pogodna za dijalog”, ističe se u dokumentu.

Odgovornost za osiguravanje mira i stabilnosti

EU podsjeća obje strane da imaju “zajedničku odgovornost za osiguravanje mira i stabilnosti” i naglašava da je to važno za “stabilnost i razvoj cijele regije i osiguravanje evropskog puta”.

U dokumentu se podsjeća da je članstvo u EU zasnovano na “kredibilnim reformama” i na principu vlastitih zasluga, ali EU podržava ideju postepene integracije regije već u fazi pristupanja, najavljuje finansijsku pomoć od milijardu eura za ublažavanje posljedica energetske krize i naglašava značaj partnerstva EU-a i Zapadnog Balkana u svjetlu ruske agresije na Ukrajinu.

Pozdravlja se napredak koji su zemlje Zapadnog Balkana napravile od posljednjeg samita na Brdu kod Kranja u oktobru 2021. godine, a EU lideri pozivaju Evropsku komisiju, visokog predstavnika i Vijeće EU-a “da unaprijede postepenu integraciju regije”.

EU pozdravlja riješenost partnera sa Zapadnog Balkana “da podrži osnovne evropske vrijednosti i principe u skladu s međunarodnim pravom” i posvećenost zemalja fundamentalnom pravu i poštovanju demokratije, vladavine prava i borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala.

U nacrtu se navodi da “eskalirajuća ruska agresija na Ukrajinu dovodi u pitanje mir, evropsku i globalnu sigurnost” i naglašava da je sada, tokom rata u Ukrajini, više od bilo kada važno da se “bude zajedno”, da to bude “jasan znak za stratešku orijentaciju partnera” sa Zapadnog Balkana.

Negativan utjecaj ruskog rata protiv Ukrajine

S obzirom na “naše produbljivanje saradnje s partnerima, pozivamo ih da naprave brz i trajan napredak ka usklađivanju sa zajedničkom evropskom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a i da postupaju u skladu s tim, uključujući restriktivne mjere” protiv Rusije, naglašava se u tekstu.

EU istovremeno pozdravlja zemlje Zapadnog Balkana koje su se usaglasile s evropskom politikom.

U nacrtu deklaracije traži se zajednički rad u borbi protiv negativnog utjecaja ruskog rata protiv Ukrajine i očekuje izgradnja “čvrste ekonomske osnove za budućnost”.

Dokument podvlači da Rusija nosi svu odgovornost za aktuelnu energetsku i ekonomsku krizu i dodaje da će EU produžiti davanje podrške Zapadnom Balkanu u borbi protiv negativnog efekta po ekonomije i društvo.

Zatim EU podsjeća na paket pomoći energetici u iznosu od milijardu eura bespovratnih sredstava i na to da će potencijalne dvije i po milijarde eura investicija pomoći regiji da ublaži posljedice krize i ubrza energetsku tranziciju.

Dodaje se da će “500 miliona eura iz ovog paketa ići direktno kao hitna pomoć domaćinstvima i malim preduzećima, dok će drugih 500 miliona eura biti bespovratna podrška energetskoj nezavisnosti, tranziciji u unapređenju gasne i električne infrastrukture”.

Ojačati energetsku tranziciju u regiji

Unija potvrđuje da će uključiti regiju u zajedničke evropske nabavke energenata i dodaje da će “Zapadni Balkan od početka biti uključen u Evropski mehanizam za sigurnost snabdijevanja hranom, uz dalju podršku poljoprivrednom sektoru, za šta će biti izdvojeno 560 miliona eura u sljedećih sedam godina”.

U nacrtu je spomenut i ekonomski i investicioni plan, koji predviđa “ambiciozni investicioni paket” sa skoro 30 milijardi eura za regiju, uključujući devet milijardi eura nepovratnih sredstava za projekte iz IPA fondova, kao i zelenu i digitalnu agendu za Zapadni Balkan.

Ova pomoć, kaže se u deklaraciji, treba ojačati energetsku tranziciju u regiji.

Deklaracija najavljuje i “dalji pojačani politički angažman EU-a u regiji”, kroz redovno održavanje samita na najvišem političkom nivou i sektorsku saradnju u oblastima od zajedničkog interesa u raznim oblastima saradnje.

Nacrt spominje i usklađivanje vizne politike zapadno-balkanskih zemalja za viznom politikom EU-a.

“Upravljanje migracijom jeste zajednički izazov i odgovornost”, ističe se u dokumentu.

Niže cijene rominga u toku 2023. godine

Usklađivanje vizne politike je za EU korak “od hitne i ključne važnosti” da bi mogao bezvizni režim između EU i Balkana produžiti da funkcionira.

EU očekuje da regija pojača dogovore za readmisiju sa zemljama porijekla migranata i da pojača saradnju s aviokompanijama u borbi protiv neregularne migracije na zapadno-balkanskoj ruti te ističe da će produžiti s davanjem pomoći regiji, politički i finansijski u ovoj oblasti.

Unija pozdravlja napore Zapadnog Balkana u borbi protiv nelegalne migracije.

Očekuje se da se u Tirani potpiše deklaracija operatera iz EU-a i Zapadnog Balkana, kao prvi korak za niže cijene rominga u toku 2023. godine.

Zemlje članice usaglasile su tekst dokumenta i očekuju da će se partneri sa Zapadnog Balkana pridružiti deklaraciji.

Izvor: Agencije