Zašto nam je i koliko važna Dubravka Ugrešić, kako su njene knjige formirale generacije i zašto njenom ‘optikom’ vidimo dekonstruirane mitove?
Cijeli Sadržaj
Poraz današnjeg društva je što postoje toliki ljudi koji gladuju da bi izgledali ljepše i toliki koji su zaista gladni korice kruha, jedna je od poruka izložbe o gladi zagrebačkog Etnografskog muzeja.
Milorad Dodik najavio je veliki povratak klevete u Zakon o krivičnom postupku, iako su svi međunarodni predstavnici protiv toga.
U Hrvatskoj je objavljena impozantna monografija koja donosi presjek bogate karijere Ive Gregurevića, jednog od najboljih glumaca balkanskih prostora.
Filozof, pisac i umjetnik govori o emigrantskim iskustvima i migracijama danas, životu i sjećanju, samoći kao emotivnom stanju ma gdje se nalazili.
Nije to tek knjiga razgovora jednog velikog i starijeg pjesnika s onim mlađim, nego vrlo lucidan i ravnopravan razgovor dvojice pisaca koji pripadaju istim svjetovima, piše autorica.
Bošnjaci i Hrvati u Stocu i okolini žive paralelnim životima koji se, uglavnom, ne dotiču; i jedni i drugi žrtve su politika koje opstaju na vlasti zahvaljujući upravo podjelama, ukazuje Almin Kaplan.
Časna sestra Vesna cijelog je života na strani progonjenih, ma kakve nacionalne, vjerske i druge društvene skupine, bile progonjene.
Osim na visokoj i formalnoj političkoj razini, Hrvati se ponašaju kao da ih se Srebrenica tiče tek usputno i ne osjećaju je kao svoju tragediju, kaže hrvatski i bh. pisac i scenarist.
‘Anđeo uništenja’ inspiriran je stvarnim događajem – zločinom nad 180 Jevreja koji su ubijeni, kao zarobljenici na prinudnom radu, u dvorcu Rechnitz u Austriji.
