Ruski veto na rezoluciju Vijeća sigurnosti o osudi aneksije

Rusija je u petak upotrijebila veto kako bi spriječila usvajanje rezolucije Vijeća sigurnosti kojom se osuđuje aneksija četiriju ukrajinskih regija, dok su Kina i još tri države članice bile suzdržane, prenosi agencija Hina pozivajući se na AFP.

Tekst koji su pripremile Sjedinjene Američke Države i Albanija dobio je 10 glasova za, a četiri zemlje su bile suzdržane – Kina, Indija, Brazil i Gabon. Rusija je bila jedina koja je glasala protiv rezolucije.

Američka ambasadorica pri UN-u Linda Thomas-Greenfield predstavila je rezoluciju koja poziva zemlje članice da ne priznaju nikakav promijenjeni status u Ukrajini i traži od Rusije da povuče svoje trupe.

Washington je signalizirao kako će tekst nakon Vijeća sigurnosti biti predstavljen i Općoj skupštini gdje nijedna od 193 države članice nema pravo veta.

Rusko ministarstvo vanjskih poslova saopćilo je u petak da je generalni sekretar Ujedinjenih naroda Antonio Guterres zauzeo pristran stav prema potezu Moskve da pripoji velike dijelove ukrajinskog teritorija i optužilo ga da je “instrument propagande”.

“Smatramo neprihvatljivim da se generalni sekretar UN-a pretvara u instrument propagande i pritiska na države članice kada bi se trebao rukovoditi Poveljom UN-a u cijelosti”, rekla je glasnogovornica Marija Zaharova u izjavi.

Guterres je u četvrtak rekao da ruski planovi da pripoji četiri ukrajinske regije predstavljaju “opasnu eskalaciju” koja bi mogla ugroziti izglede za mir u regiji.

Ruski predsjednik Vladimir Putin u petak je na svečanosti u Kremlju potpisao odluku o pripojenju Luhanska, Donjecka, Hersona i Zaporožje Ukrajini.

Zaharova je rekla i da je rusko ministarstvo primilo na znanje Guterresove pristrane izjave da ruska aneksija teritorija neće imati nikakvu pravnu snagu i zaslužuje osudu, istaknuvši da generalni sekretar nema ovlasti tumačiti odredbe Povelje UN-a.

“Željeli bismo podsjetiti da na temelju članka 97. Povelje UN-a glavni tajnik ima ulogu glavnog administrativnog službenika organizacije… koji nema ovlasti davati pristrane političke izjave u ime cijele organizacije”, istaknula je Zaharova.

Guterres je ranije rekao i da će bilo kakva odluka o pridruživanju ukrajinskih regija Rusiji biti ništavna, nevažeća i da je treba osuditi, ocijenivši da se referendumi o pripojenju ne mogu opisati kao istinsko izražavanje narodne volje.

Nedavni ruski postupci predstavljaju najozbiljniju eskalaciju od početka agresije na Ukrajinu u februaru, rekao je u petak generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg.

“Putin je mobilizirao još stotine hiljada vojnika, neodgovorno je zveckao nuklearnim oružjem i sada nezakonito pripojio dodatni ukrajinski teritorij. Ukupno, ovo predstavlja najozbiljniju eskalaciju od početka rata”, rekao je Stoltenberg na konferenciji za novinare.

Istaknuo je da je NATO ponovno potvrđuje svoju “nepokolebljivu podršku” nezavisnosti, suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine te da ga ruski predsjednik Vladimir Putin neće spriječiti da podupre zemlju u odbrani od Rusije.

Stoltenberg je osudio rusku aneksiju četiriju ukrajinskih pokrajina kao “ilegalnu i nelegitimnu”.

“Ovo je najveći pokušaj aneksije evropskog teritorija silom od Drugog svjetskog rata”, rekao je Stoltenberg novinarima.

“Članice NATO-a ne priznaju i neće priznati bilo koji dio ovog teritorija kao dio Rusije”, rekao je, pozivajući sve države da odbace aneksiju.

Što se tiče ukrajinskog zahtjeva za pristupanju NATO-u, Stoltenberg je rekao da odluku mora donijeti svih 30 članica konsenzusom.

Kijev je u petak poručio da će ukrajinska vojska nastaviti oslobađanje svog teritorija koji je okupirala Rusija i da se “ništa ne mijenja” nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin na ceremoniji u Moskvi proglasio pripajanje četiri djelomično okupirane ukrajinske regije Rusiji.

Putin je u petak potpisao odluku o pripajanju četiriju okupiranih istočnih  ukrajinskih regija i potom pozvao Ukrajinu da položi oružje i pregovara.

“Pokušavajući pripojiti ukrajinske regije Donjeck, Luhansk, Zaporožje i Herson, Putin pokušava zgrabiti teritorije koje čak ni fizički ne kontrolira na terenu”, napisao je ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba na Twitteru.

“Ništa se ne mijenja za Ukrajinu: nastavljamo oslobađati našu zemlju i naš narod te obnavljati naš teritorijalni integritet”, dodao je.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij izjavio je u petak da će Ukrajina službeno zatražiti ubrzani prijem u NATO i kazao da je Kijev spreman razgovarati s Rusijom, ali ne dok joj je Putin predsjednik.

Putin je u petak potpisao odluku o pripajanju četiriju okupiranih istočnih  ukrajinskih regija i potom pozvao Ukrajinu da položi oružje i pregovara.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij odgovorio je da ne kani pregovarati s Rusijom sve dok je Vladimir Putin na vlasti, najavivši i da će Ukrajina službeno zatražiti “ubrzano članstvo u NATO-u”.

“Ukrajina neće pregovarati s Rusijom sve dok je Putin predsjednik Ruske Federacije. Pregovarat ćemo s novim predsjednikom”, rekao je u online video-snimci nedugo nakon što je Kremlj formalizirao aneksiju četiriju ukrajinskih regija.

Nedugo nakon toga Zelenskij je najavio i da će Ukrajina potpisati ubrzani zahtjev za članstvom u NATO-u.

“Poduzimamo odlučujuć korak, a to je potpisivanje zahtjeva Ukrajine za ubrzanim članstvom u NATO-u”, rekao je u video-snimci objavljenoj na društvenim mrežama.

Ruski predsjednik Vladimir Putin u ovom trenutku ne planira da posjeti nove teritorije Rusije, izjavio je danas portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

“Još uvijek ne, ima puno posla koji bi trebalo da se uradi, ali vremenom će se to sigurno dogoditi”, rekao je Peskov novinarima, a prenijela agencija RIA Novosti.

Putin je ranije danas u Kremlju potpisao dokumente o pristupanju četiri nove teritorije u sastav Ruske Federacije.

On je sa liderima samoproglašenih Donjecke i Luganske Narodne Republike (DNR i LNR) Denisom Pušilinom i Leonidom Pasečnikom, kao i sa načelnicima Zaporoške i Hersonske oblasti Jevgenijem Balickim i Vladimirom Saldom potpisao sporazume o pristupanju ove četiri teritorije u sastav Ruske Federacije.

Putin je proglasio Donjeck, Lugansk, Herson i Zaporožje kao četiri “nove regije” Rusije nakon glasova o pripajanju ukrajinskih teritorija koje je djelomično okupirala Rusija.

Obraćajući se na ceremoniji u Kremlju, Putin je rekao da je uključivanje regija u Rusiju “volja miliona ljudi”.

Njegovi komentari izazvali su oduševljeni pljesak publike, među kojima su bili i čelnici četiri ukrajinske regije postavljeni u Moskvi.

Kijev i njegovi zapadni saveznici rekli su da su glasovi o aneksiji u Donjecku, Lugansku, Hersonu i Zaporožju prekršili međunarodno pravo i odbacili rezultate kao besmislene.

Moskva je saopćila da su rezultati pokazali da su građani velikom većinom za pridruživanje Rusiji.

Zemlje Evropske unije postigle su inicijalni dogovor o osmom paketu sankcija protiv Rusije, rekli su danas neimenovani diplomatski izvori za Reuters.

Prema njihovim riječima, izaslanici 27 zemalja EU-a u Briselu danas su razgovarali o prijedlogu sankcija protiv Rusije i dali početno zeleno svetlo, a konačno odobrenje se očekuje sljedeće sedmice.

Kako su rekli izvori, zemlje članice EU-a trebaju jednoglasno donijeti odluku o uvođenju sankcija i, ukoliko bi se pokazalo da je suviše teško prevazići njihove međusobne razlike, to pitanje bi bilo proslijeđeno liderima zemalja EU-a koji se sastaju u Pragu 6. i 7. oktobra, prenio je Tanjug.

Evropska komisija je u srijedu predložila osmi paket sankcija protiv Rusije, uključujući ograničavanje cijene ruske nafte i daljnje ograničavanje trgovine visokotehnološkim proizvodima.

Čelnik separatističkih vlasti koje podržava Rusija u istočnoj ukrajinskoj regiji Donjecku rekao je u petak da je rusko uporište Liman, na sjeveru regije, “poluokruženo” snagama ukrajinske vojske i da su vijesti s fronta “alarmantne”.

U poruci objavljenoj na Telegramu, Denis Pušilin, čelnik samozvane “Narodne Republike Donjeck”, rekao je da sela Jampil i Drobiševe u blizini Limana “više ne kontroliramo u potpunosti”.

Rusija je Liman, koji je prije rata imao oko 20.000 stanovnika, zauzela u maju nakon duge bitke.

Liman je u središtu obnovljenih borbi otkako je Ukrajina ovog mjeseca u munjevitoj kontraofanzivi razbila ruske snage u obližnjoj regiji Harkovu, prenosi Hina, pozivajući se na Reuters.

(Hina) xbv yps

Kremlj je u petak priopćio da će se napadi na bilo koji dio Ukrajine koji se predsjednik Vladimir Putin sprema pripojiti smatrati agresijom na samu Rusiju, dodajući da će se Rusija boriti da preuzme cijelu regiju Donbas.

Predsjednik Vladimir Putin trebao bi u petak proglasiti aneksiju više od 15 posto teritorije Ukrajine, čime je eskalirao njegov sedmomjesečni rat koji ulazi u nepredvidivu novu fazu.

Moskva proglašava ukrajinske regije Donjeck, Lugansk, Herson i Zaporižju, koje su većinom ili djelomično pod okupacijom ruskih snaga ili onih koje Rusija podržava, dijelom Rusije.

Na pitanje novinara bi li se napad Ukrajine na teritorije koje Rusija smatra svojom zemljom smatrao napadom na Rusiju, glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je: “Ne bi bilo ništa drugo”.

Rusija kontrolira gotovo cijeli Lugansk, koji separatisti koje podržava Rusija nazivaju “Narodnom Republikom Lugansk”, ali samo oko 60 posto regije Donjecka.

Samoprozvana republika polaže pravo na cijelu ukrajinsku pokrajinu Donjeck.

Upitan što će biti s teritorijem koji nije pod kontrolom Rusije, Peskov je rekao: “Treba ga osloboditi”, te dodao da će cijela regija Donjeck postati dio Rusije.

Crna Gora osuđuje održane referendume o pripajanju ukrajinskih oblasti Rusiji, rekao je premijer Dritan Abazović dodajući da njegova vlada neće priznati te rezultate.

Iz Vlade Crne Gore kazali su da je Abazović danas razgovarao sa ambasadorom Ukrajine Olehom Herasimenkom.

Abazović je rekao da je Crna Gora od samog početka zauzela jasan stav prema agresiji na Ukrajinu, nedvosmisleno prateći politiku sankcija, primivši istovremeno, za crnogorske prilike, značajan broj ukrajinskih izbjeglica koje čine oko dva posto ukupnog broja stanovništva u Crnoj Gori.

“Abazović je kazao da Crna Gora osuđuje održane referendume o prisajedinjavanju ukrajinskih oblasti Rusiji, naglasivši da njihovi rezultati i kao čin aneksije neće biti priznati od naše Vlade”, kaže se u saopštenju.

Abazović je naveo da je Crna Gora spremna da razmotri mogućnosti o pružanju dodatne pomoći Ukrajini, kroz eventualnu rehabilitaciju i medicinsku pomoć ranjenima.

“Na tim linijama, Abazović je prenio i spremnost da se jedan dio kapaciteta Luke Bar iskoristi za tranzit hrane i pšenice iz Ukrajine, istakavši da pomoć Ukrajini od Crne Gore neće izostati”, rekli su iz Vlade.

Velika Britanija nikada neće prihvatiti da su regioni Donjecka, Luganska, Hersona i Zaporožja “bilo šta osim ukrajinske teritorije“, saopštila je u peta britanska premijerka Liz Truss i naglasila da ruski predsednik Vladimir Putin krši međunarodno pravo.

“Putinu se ne može dozvoliti da mijenja međunarodno priznate granice koristeći brutalnu silu. Potrudit ćemo se da izgubi ovaj nelegalni rat“, navela je Truss u saopštenju, prenosi Reuters.

Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je da su u Briselu “lagali narod Evrope” kada su rekli da sankcije Moskvi neće biti proširene na energente i da će one dovesti do brzog okončanja rata u Ukrajini, prenosi agencija MTI.

Veliki akcionari energetskih kompanija, „počevši od finansijera Georgea Sorosa, ostvaruju milijarde ekstra profita” zahvaljujući porastu cijena energenata povezanih sa sankcijama, izjavio je mađarski premijer za nacionalni radio, prenosi Tanjug.

Građani u Evropi trenutno plaćaju skupo energente zbog sankcija, što budućnost čini nestabilnom, rekao je Orban.

Prema njegovom mišljenju cene energenata su vođene politički motivisanim odlukama u Briselu, a ne ekonomskim razlozima.

Bez sankcija, cijene energenata bile bi iste kao u aprilu, kada se očekivalo da se one stabilizuju na oko 100 dolara, saopštio je Orban.

Šef ruskih obavještajaca tvrdi da Moskva ima materijale koji upućuju na to da je Zapad umiješan u curenje plina iz Sjevernog toka, koje prijeti da ga načini neupotrebljivim, pišu ruske agencije.

„Imamo materijale koji ukazuju na tragove Zapada u organizaciji i implementaciji ovih terorističkih činova“, reao je Sergej Nariškin, čelnik ruske inostrane obavještajne službe, za Interfax.

Curenje plina iz plinovoda Sjeverni tok vrlo vjerovatno je rezultat akcije neke države, rekao je švedski ministar energije Khashayar Farmanbar.

„Vrlo je vjerovatno da to nije nesreća, već da je učinjeno namjerno. Malo je moguće da to uradio neko drugi, osim države“, rekao je.

U ruskom napadu projektilima na ukrajinski grad Zaporožje ubijeno je najmanje 25 osoba, dok je oko 50 ranjeno, tvrdi ukrajinski zvaničnik.

Guverner regije Zaporožje Oleksandr Staruk tvrdi da su ruske snage ciljale humanitarni konvoj koji je išao ka okupiranoj teritoriji.

Proruski zvaničnici, pak, tvrde da je napad izvela ukrajinska strana.

Više na linku.

U raketiranju Nikolajeva koje su tokom noći izvele ruske snage povrijeđeno je osam osoba, objavio je šef oblasne vojne administracije Vitalij Kim.

Prethodno je saopšteno da je jedna od raketa pogodila višespratnicu, prenosi Interfax Ukrajina.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij u petak će održati hitan sastanak s najvišim dužnosnicima na kojem će se donijeti “bitne odluke”, kao reakcija na planove Rusije da pripoji četiri ukrajinske regije, rekao je ukrajinski dužnosnik.

Kremlj je najavio da će predsjednik Vladimir Putin u petak potpisati dokumente kojima će proglasiti pripajanje regija u kojima je Rusija organizirala referendume, a koje Ukrajina i Zapad nazivaju prevarom na ukrajinskom teritoriju pod ruskom okupacijom.

Iz ureda ukrajinskog predsjednika priopćeno je da će se u petak sastati nacionalno vijeće za sigurnost i odbranu.

Sekretar vijeća Oleksij Danilov rekao je na ukrajinskoj televiziji 1+1 da će na sastanku biti donesene, kako vjeruje, “bitne odluke za zemlju”, ali nije iznosio pojedinosti.

Zelenski je u više navrata ponovio da su takozvani referendumi ilegalni te je upozorio da će ukrajinski odgovor biti snažan.

U Vijeću za nacionalnu sigurnost i odbranu su, uz ostale, zapovjednik oružanih snaga, ministri obrane i vanjskih poslova, premijer i čelnik ukrajinske službe sigurnosti.

Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) organizovala je isporuku opreme za nuklearnu sigurnost Ukrajini, prenijela je ruska agencija TASS.

U saopštenju Agencije je navedeno da je oprema, koju je donirala Švedska, isporučena u srijedu, dok se očekuje da će za nekoliko dana stići oprema koju je, uz podršku Francuske i SAD-a, osigurao IAEA.