Temperature za godinu prvi put premašile granicu od 1,5 stepeni

Prvi put otkad postoje mjerenja globalna prosječna temperatura na našoj planeti u proteklih je 12 mjeseci kontinuirano bila viša za 1,5 stepeni u odnosu na sezonski prosjek iz predindustrijskog razdoblja, objavio je Odjel za klimatske promjene Evropskog opservatorija Copernicus. Tu pojavu su naučnici nazvali “upozorenjem čovječanstvu”.

Naš su planet pogodile oluje, suše i požari jer su klimatske promjene, pojačane prirodnim fenomenom El Ninom potaknule rekordno zagrijavanje u 2023. godini, zbog čega je ta godina vjerovatno bila najtoplija u posljednjih 100.000 godina.

Ekstremi su nastavljeni i u 2024, podaci su Copernicusove Službe za praćenje klimatskih promjena (C3S), što potvrđuje podatak prema kojem je od februara 2023. do januara 2024. evidentirano zagrijavanje od 1,52 stepena iznad referentnih vrijednosti iz 19. stoljeća, odnosno perioda između 1850. i 1900. godine

Dakle, prosječna globalna temperatura u proteklih 12 mjeseci (februar 2023 – januar 2024) najviša je evidentirana s 0,64 stepena iznad prosjeka 1991. do 2020. i 1,52 stepena iznad predindustrijskog prosjeka 1850. do 1900.

Upozorenje čovječanstvu

To je ozbiljan pokazatelj ključnog praga zagrijavanja od 1,5 stepeni prema Pariskom klimatskom sporazumu, ali ne signalizira trajno probijanje granice koja se mjeri decenijama, rekli su naučnici.

“Dosegli smo 1,5 stepeni i sada vidimo cijenu koju plaćamo, na socijalnom i ekonomskom planu”, rekao je Johan Rockstrom iz Potsdamskog instituta za istraživanje utjecaja klime.

“To je znatno povećanje i mnogo nam šteti kada su posrijedi toplinski valovi, suše, poplave, češće i razornije oluje kao i nestašice vode u cijelom svijetu. To smo iskusili na vlastitoj koži i naučili u 2023”, dodao je.

Proteklih mjeseci svjedočili smo brojnim vremenskim ekstremima na cijeloj planeti. Među ostalima je riječ o nezapamćenoj suši koja je zahvatila Amazonski bazen, visokim zimskim temperaturama u dijelovima južne Evrope, smrtonosnim šumskim požarima u Južnoj Americi i rekordnoj količini padavina u Kaliforniji.

“To je jasno upozorenje čovječanstvu da se krećemo brže od očekivanog prema dogovorenoj granici od 1,5 stepeni koju smo potpisali Pariskim sporazumom”, rekao je Rockstrom AFP-u, dodavši da će se temperature vjerovatno malo smanjiti nakon završetka ciklusa El Nina.

Najtopliji januar u historiji mjerenja

Copernicus je izvijestio da je prošli mjesec bio najtopliji evidentirani januar otkad postoje mjerenja – osmi mjesec zaredom s historijski visokim mjesečnim temperaturama, a one su u prosjeku bile za 1,66 stepeni više od procjene prosjeka temperature za mjesec januar u razdoblju od 1850. do 1900, odnosno u referentnom predindustrijskom razdoblju.

Svi navedeni nalazi temelje se na računalno generiranim analizama i prema skupu podataka reanalize ERA5, koristeći milijarde mjerenja sa satelita, brodova, aviona i meteoroloških stanica širom svijeta.

Copernicus je izvijestio da je januar 2024. bio najtopliji evidentirani januar na globalnom nivou, s prosječnom ERA5 površinskom temperaturom zraka od 13,14 stepeni, što je 0,70 stepeni iznad prosjeka za januar 1991. do 2020. i 0,12 stepeni iznad temperature prethodnog najtoplijeg januara 2020. godine.

“2024. godina počinje još jednim mjesecom koji obara rekorde – ne samo da je ovogodišnji januar najtopliji u historiji mjerenja, nego smo upravo iskusili dvanaestomjesečni period u kojem su temperature iznosile više od 1,5 stepeni iznad predindustrijskog referentnog razdoblja”, rekla je Samantha Burgess, zamjenica voditelja Odjela za klimatske promjene Copernicusa.

“Slijed vrlo vrućih godina loša je vijest za prirodu i ljude koji osjećaju utjecaj takvih ekstrema”, rekao je AFP-u Joeri Rogelj, profesor klimatskih nauka i politike na londonskom Imperial Collegeu.

“Ne svedu li se globalne emisije hitno na nulu, svijet će uskoro preći sva sigurnosna ograničenja navedena u Pariskom klimatskom sporazumu.”

Iznad svih očekivanja

Prema podacima Copernicusa, januarske temperature bile su znatno iznad prosjeka u sjeverozapadnoj Africi, na Bliskom istoku i centralnoj Aziji kao i u istočnoj Kanadi i južnoj Evropi.

No, istovremeno su bile ispod prosjeka u dijelovima sjeverne Evrope, zapadne Kanade i centralnog dijela Sjedinjenih Američkih Država.

I dok su dijelovi svijeta iskusili neuobičajeno vlažan januar, dijelovi Sjeverne Amerike, Roga Afrike i Arapskog poluotoka zabilježili su uvjete suše.

U Čileu, koji se bori s ljetnim toplotnim valom i sušom, sušni su uvjeti pomogli u raspirivanju šumskih požara, podaci su Copernicusa.

Takvi su se vremenski uvjeti nastavili i u februaru, a požari koji su počeli u petak prerasli su u smrtonosni pakao koji je tokom vikenda harao područjima četvrtima obalne regije Valparaiso, ostavivši za sobom više od 130 mrtvih.

Rekorde obara i temperatura površine mora

U međuvremenu i temperatura površine mora nastavlja obarati rekorde.

Rockstrom je rekao da je 2023. “godina u kojoj je dinamika okeana jednostavno poludjela i izvan je svih naučnih ljestvica”.

Okeani prekrivaju 70 posto planete i održavaju Zemljinu površinu pogodnom za život, apsorbirajući 90 posto viška topline proizvedene zagađenjem ugljikom zbog ljudske aktivnosti još od početka industrijskog doba.

Topliji okeani znače i više vlage u atmosferi, što rezultira sve nestabilnijim vremenskim uvjetima, poput silovitih vjetrova i obilnih kiša.