FAO: Svjetske cijene hrane pale 20,5 posto

Globalne cijene hrane pale su za 20,5 posto u odnosu na njihov maksimum prije godinu dana, objavila je Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda.

Predviđa se da će se svjetska trgovina žitaricama u 2022/23. godini smanjiti za 2,7 posto (Reuters)

Globalne cijene hrane pale su za 20,5 posto u odnosu na njihov maksimum prije godinu dana, objavila je u petak Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO).

“Indeks cijena hrane je pao 12. uzastopni mjesec u martu i u prosjeku iznosio 126,9 poena, što je za 2,1 posto manje u odnosu na prethodni mjesec i 20,5 posto ispod svog maksimalnog nivoa iz marta 2022, uslijed veće ponude, smanjene potražnje za uvozom i proširenja Crnomorske inicijative za žito”, navodi se u saopštenju, prenosi Tanjug.

Indeks cijena žitarica  opao je za 5,6 posto u odnosu na februar, pri čemu su međunarodne cijene pšenice pale za 7,1 posto, pod pritiskom snažnog prinosa u Australiji, poboljšanih uvjeta usjeva u Evropskoj uniji, visokim zalihama iz Ruske Federacije i tekućim izvozom iz Ukrajine.

U saopštenju FAO se dodaje da su svjetske cijene kukuruza pale su za 4,6 posto, dijelom zbog očekivanja rekordne žetve u Brazilu, dok su cijene riže pale za 3,2 posto.

Indeks cijena biljnog ulja u prosjeku je tri posto niži u odnosu na prethodni mjesec i 47,7 posto ispod nivoa iz marta 2022. godine, pošto su velike svjetske zalihe i smanjena globalna uvozna potražnja smanjili kotacije soje, uljane repice i suncokretovog ulja. S druge strane, rast cijena palminog ulja, poslejdica je nižih nivoa proizvodnje u jugoistočnoj Aziji zbog poplava i privremenih ograničenja izvoza koje je uvela Indonezija.

Povećanje cijena

“Povećanje cijena je uglavnom rezultat zabrinutosti zbog smanjene globalne dostupnosti šećera u sezoni 2022/23, nakon opadajućih perspektiva proizvodnje u Indiji, Tajlandu i Kini. Međutim, pozitivni izgledi za usjeve šećerne trske u Brazilu, ograničili su pritisak na povećanje svjetskih cijena šećera”, saopštila je ta organizacija.

FAO indeks cijena mliječnih proizvoda opao je za 0,8 posto u martu, pri čemu su cijene putera skočile zbog veće uvozne potražnje, dok su cijene sira pale zbog većih zaliha kod vodećih izvoznika.

Nasuprot tome, indeks cijena šećera porastao je za 1,5 posto od februara na najviši nivo od oktobra 2016. godine, odražavajući zabrinutost zbog opadanja proizvodnje u Indiji, Tajlandu i Kini. Pozitivni izgledi za žetvu šećerne trske u Brazilu ograničili su pritisak na povećanje cijena, kao i pad međunarodnih cijena sirove nafte, što je smanjilo potražnju za etanolom.

FAO indeks cijena mesa je blago porastao, za 0,5 posto. Međunarodne kotacije goveđeg mesa su porasle, pod utjecajem rasta internih cijena u Sjedinjenim Američkim Državama, dok su cijene svinjskog mesa porasle zbog povećane potražnje u Evropi uoči praznika.

Uprkos izbijanju ptičjeg gripa u nekoliko velikih zemalja izvoznica, svjetske cijene živinskog mesa pale su deveti mjesec zaredom zbog smanjene globalne potražnje za uvozom.

Ponuda i potražnja žitarica

“Iako su cijene pale na globalnom nivou, one su i dalje veoma visoke i nastavljaju da rastu na domaćim tržištima, što predstavlja dodatne izazove za sigurnost hrane. Ovo se posebno odnosi na zemlje u razvoju koje uvoze hranu, gdje je situacija pogoršana depresijacijom njihovih valuta u odnosu na američki dolar ili euro i rastućim teretom duga”, naglasio je glavni ekonomista FAO Maximo Torero.

U Izvještaju o ponudi i potražnji žitarica, koji je također objavljen u petak, FAO je povećao  prognozu za svjetsku proizvodnju pšenice u 2023. godini, koja je sada određena na 786 miliona tona, što bi bilo 1,3 posto ispod nivoa iz 2022. i drugi najveći ostvareni rezultat. U Aziji se očekuju skoro rekordne posijane površine, dok suhi uvjeti utiču na sjevernu Afriku i južnu Evropu.

FAO je također podigao prognoze za svjetsku proizvodnju žitarica za ovu godinu iznosi 2.779 miliona tona, što je za 0,7 posto manje u odnosu na 2021/22. Očekuje se da će svjetske zalihe žitarica do kraja sezone 2022/2023 pasti za 0,3 posto sa početnih nivoa na 850 miliona tona.

Predviđa se da će se svjetska trgovina žitaricama u 2022/23. godini smanjiti za 2,7 posto sa nivoa 2021/22. na 469 miliona tona.

Pad uglavnom odražava očekivanja smanjenja trgovine krupnim žitaricama, dok se očekuje rast globalne trgovine pšenicom.

Predviđa se da će međunarodna trgovina rižom 2023. godine opasti za 5,2 posto ispod rekordno visokog nivoa iz 2022. godine.

Izvor: Agencije