Energetska kriza potiče povratak nuklearne energije

Vlade se suočavaju s teškim odlukama uz rastuće račune za plin i struju i oskudne resurse koji prijete izazvati velike probleme ove zime.

Nakon ruske invazije na Ukrajinu, zanimanje za nuklearnu energiju je u porastu (EPA)

Porastom troškova uvoza energije širom svijeta i klimatskom krizom koja izaziva pustoš, zanimanje za nuklearnu energiju je u porastu jer države pokušavaju pronaći alternativne izvore, piše francuska novinska agencija AFP.

Ulaganja u nuklearnu energiju smanjena su nakon katastrofe u Fukushimi u Japanu 2011, najveće svjetske nuklearne nesreće od Černobila 25 godina ranije, jer su strahovi zbog njene sigurnosti porasli.

Ipak, nakon invazije Moskve na Ukrajinu u februaru i posljedičnog pritiska na opskrbu energijom te nastojanja Evrope da prestane ovisiti o ruskoj nafti i plinu, plima se sada okreće u korist nuklearne energije, prenosi Hina.

Vlade se suočavaju s teškim odlukama uz rastuće račune za plin i struju i oskudne resurse koji prijete izazvati velike patnje ove zime.

Neki stručnjaci tvrde da se nuklearna energija ne bi trebala smatrati opcijom, ali drugi tvrde da, uz tolike krize, ona mora ostati dio svjetske energetske “košarice”.

Nuklearnu energiju trenutno koriste 32 zemlje

Jedna od zemalja koje preispituju nuklearnu energiju je Japan, gdje je nesreća 2011. dovela do obustave rada mnogih nuklearnih reaktora zbog sigurnosnih razloga.

Ove sedmice japanski premijer Fumio Kishida pozvao je na oživljavanje nuklearne industrije zemlje i izgradnju novih atomskih postrojenja.

Druge zemlje koje su se željele odmaknuti od nuklearne energije stavile su na led te planove – barem kratkoročno.

Manje od mjesec dana nakon početka ruskog napada na Ukrajinu, Belgija je za deceniju odgodila svoj plan ukidanja nuklearne energije 2025. godine.

Dok nuklearna energija, koja se trenutno koristi u 32 zemlje, osigurava 10 posto svjetske proizvodnje električne energije, Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) povećala je svoje projekcije u septembru, prvi put nakon katastrofe 2011. godine.

IAEA sada očekuje da će se instalirani kapacitet udvostručiti do 2050, prema najpovoljnijem scenariju.

I Njemačka se okreće nuklearnoj energiji

Čak i u Njemačkoj, najvećoj evropskoj ekonomiji, oslanjanje na nuklearnu energiju više nije tabu tema jer energetska kriza ponovno pokreće raspravu o zatvaranju posljednje tri nuklearne elektrane u zemlji do kraja 2022.

Berlin je prošlog mjeseca rekao da će pričekati ishod “stres testa” nacionalne elektroenergetske mreže prije nego što odluči hoće li ostati pri postepenom ukidanju.

Gerald Neubauer, stručnjak za klimu i energiju njemačkog Greenpeacea, rekao je da okretanje nuklearnoj energiji “nije rješenje za energetsku krizu”.

Smatra da bi nuklearna energija imala “ograničenu” učinkovitost u nadomještanju ruskog plina budući da se u Njemačkoj uglavnom “koristi za grijanje”, a ne za proizvodnju električne energije.

“Reaktori bi uštedjeli samo plin koji se koristi za električnu energiju, uštedjelo bi se manje od jedan posto potrošnje plina”, dodao je Neubauer.

Prema Nicolasu Berghmansu, stručnjaku za energiju i klimu u IDDRI think tanku, šira upotreba nuklearne energije “može pomoći”.

“Evropa je u bitno drukčijoj energetskoj situaciji, s nekoliko kriza koje se preklapaju: problem opskrbe ruskim plinom, suša koja je smanjila kapacitet brana, slaba proizvodnja francuskih nuklearnih elektrana… tako da su sve poluge važne”, rekao je.

Alternativa uglju

Pronuklearni lobi kaže da je to jedna od najboljih svjetskih opcija za izbjegavanje klimatskih promjena budući da ne emitira direktno ugljični dioksid.

Zapravo, nuklearna energija čini veći udio u košarici svjetske energije u većini scenarija koje je iznio IPCC, UN-ov stručni tim za klimu koji radi na ublažavanju globalne klimatske krize.

Kako raste potreba za električnom energijom, nekoliko je zemalja izrazilo želju za razvojem nuklearne infrastrukture, uključujući Kinu – koja već ima najveći broj reaktora – kao i Češka, Indija i Poljska, budući da nuklearna energija nudi alternativu uglju.

Isto tako, slične ambicije imaju Velika Britanija, Francuska i Nizozemska, pa čak i Sjedinjene Američke Države gdje investicijski plan predsjednika Josepha Bidena potiče razvoj sektora.

Podijeljena javnost

Stručnjaci IPCC-a znaju da razvoj nuklearne energije “može biti ograničen društvenim preferencijama” budući da ta tema još uvijek dijeli javnost zbog rizika od katastrofalnih nesreća i još uvijek neriješenog pitanja sigurnog zbrinjavanja radioaktivnog otpada.

Neke zemlje, poput Novog Zelanda, protive se nuklearnoj energiji, a o tom se pitanju također žestoko raspravlja u Evropskoj uniji – treba li je staviti na popis “zelene” energije.

Prošlog mjeseca Evropski parlament odobrio je sporni prijedlog kojim se ulaganjima u plin i nuklearnu energiju daje oznaka održivog finansiranja.

Ostali problemi vezani uz nuklearnu infrastrukturu su kontrola troškova i trajanja izgradnje postrojenja.

“Govorimo o srednjoročnim rješenjima koja neće razriješiti napetosti na tržištu, jer će stići prekasno za rješavanje klimatske krize”, rekao je Berghmans, predlažuići fokusiranje na “dinamični” sektor obnovljivih energija koji može odmah pomoći.

Izvor: Agencije