Teške poljoprivredne mašine mogu uništiti petinu obradivog zemljišta

U tlu zgnječenom velikom težinom, zrak se istiskuje i tlo postaje zbijeno što biljkama otežava da razviju korijenje i crpe hranjive tvari, a zemljište postaje izloženo poplavama.

Istraživači su izračunali da se težina kombajna, kada su potpuno napunjeni, povećala s oko četiri tone 1958. godine na gotovo 36 tona u 2020. godini (EPA)

Znanstvenici kažu da bi masivni traktori i kombajni mogli oštetiti do petine zemljišta koje se u svijetu koristi za uzgoj usjeva, a zbijena zemlja može dovesti do poplava i loših uvjeta za poljoprivredne kulture.

U svom znanstvenom radu švedski istraživači postavljaju zanimljivo pitanje – kako su divovski dinosauri, koji su veći od strojeva preživjeli, a da nisu toliko zgazili tlo, prenosi BBC.

Istraživači su izračunali da se težina kombajna, kada su potpuno napunjeni, povećala s oko četiri tone 1958. godine na gotovo 36 tona u 2020. godini, dok su brontosaurusi težili dvostruko više.

U tlu zgnječenom velikom težinom, zrak se istiskuje i tlo postaje zbijeno. To biljkama otežava da razviju korijenje i crpe hranjive tvari, a zemljište postaje izloženo poplavama.

Istraživači smatraju da povećanje težine strojeva predstavlja prijetnju poljoprivrednoj produktivnosti. U njihovoj se analizi, objavljenoj u Proceedings of the National Academy of Sciences, sugerira da bi kombajni mogli oštetiti petinu zemljišta u svijetu koja se koristi za uzgoj usjeva.

Desetljeća potrebna da se tlo oporavi

Thomas Keller, profesor upravljanja tlom na Švedskom sveučilištu poljoprivrednih znanosti u Uppsali, kaže da bi strojeve trebalo projektirati tako da ne prelaze određenu težinu.

“Zbijanje se može dogoditi u roku od nekoliko sekundi kada se vozimo po tlu, ali mogu proći i desetljeća da se to tlo oporavi”, rekao je Keller.

Ovo postavlja zagonetku kako su izumrla stvorenja napredovala u ekosustavima koje su vjerojatno promijenili dok su gazili zemljom. Profesor Keller sugerira da su se divovski biljožderi držali staza, koristeći duge vratove kako bi posegnuli za obližnjom vegetacijom.

“Mislimo da se možda nisu tek nasumično šetali krajolikom”, objasnio je Keller.

Izvor: Agencije

Reklama