Hrvatska predstavila izgled kovanica eura
Na kovanicama od dva eura motiv je geografska karta Hrvatske, motiv kune nalazi se na kovanici od jednog eura, Nikola Tesla nalazit će se na 50, 20 i 10, a glagoljica na pet, dva i jednom eurocentu.
Hrvatskoj javnosti u petak su, tijekom sjednice Nacionalnog vijeća za euro, predstavljeni najuspješniji dizajni nacionalne strane za kovanice eura i eurocenta, javlja Hina.
Na kovanicama od dva eura motiv je geografska karta Hrvatske, a autor najuspješnijeg dizajna je magistar animiranog filma Ivan Šivak. S lijeve strane motiva nalazi se riječ Hrvatska, a na obodu kovanice od dva eura je stih Ivana Gundulića “O lijepa, o draga, o slatka slobodo”.
Na hrvatskoj kovanici od 2 eura, osim hrvatske šahovnice, kao elementa hrvatskog grba, i karte 🇭🇷, na obodu će biti ugraviran Gundulićev stih "O LIJEPA O DRAGA O SLATKA SLOBODO". pic.twitter.com/y6hjfXPf2E
— Andrej Plenković (@AndrejPlenkovic) February 4, 2022
Na kovanici od jednog eura nalazit će se motiv kune, uz motiv će biti riječ Hrvatska i godina uvođenja eura 2023, a autor najboljeg dizajna te kovanice je magistar primijenjene umjetnosti Stjepan Pranjković.
Na hrvatskoj kovanici od 1 eura proteže se lik kune zlatice koja stoji na grani, predstavljajući tako orijentiranost budućnosti, a simbol je hrvatske novčarske povijesti i sadašnjosti. pic.twitter.com/nU0xcttL8R
— Andrej Plenković (@AndrejPlenkovic) February 4, 2022
Na kovanicama od 50, 20 i 10 centi bit će motiv Nikole Tesle, a najuspješniji je dizajn rad studenta Ivana Domagoja Račića.
Euro uvode prvog dana 2023. godine
Motiv na kovancama od pet, dva i jednog centa je glagoljica, odnosno motiv HR ispisan na glagoljici, a autorica tog dizajna je magistra arhitekture i dizajna Maja Škripelj.
Detalji dizajna kovanica od 50, 20 i 10 centi pic.twitter.com/YyKCRtMhXI
— Vlada Republike Hrvatske (@VladaRH) February 4, 2022
Na svim će kovanicama biti i elementi šahovnice.
Ciljani datum za uvođenje eura u Hrvatskoj je prvi dan 2023. godine.
Kriteriji za uvođenje eura propisani su ugovorom iz Maastrichta, a odnose se na stabilnost cijena, održivost javnih financija, stabilnost tečaja i konvergenciju dugoročnih kamatnih stopa.